Pad cijena nafte i posljedično goriva velik je globalni izazov koji je i dalje u znaku neizvjesnosti, a dok iz uske perspektive vlasnika automobila godi vidjeti cijenu eurosupera na oko 7,70 kuna,situacija na naftnom tržištu mnogo više odražava probleme za ekonomiju.

Među ostalim, kombinacija pada cijena i smanjenja potrošnje izravno će se odraziti na ionako narušene prihode proračuna (PDV, trošarine) pa se nametnulo i pitanje hoće li Vlada posegnuti za povećanjem trošarina na naftne derivate. No, prema ministru energetike Tomislavu Ćoriću “to nije ideja”.

Od raznih trošarina, inače, država godišnje ubere više od 16 milijardi kuna (lani 16,2), a više od polovice odnosi se na one na naftne derivate (lani oko 8,7 mlrd. kuna). Naravno, tu su i gubici PDV-a pa je izgledno da će pad cijena goriva u kombinaciji s padom potrošnje rezultiratii znatnim podbačajam plana prihoda. Kako u cijeni goriva velik dio čine upravo razni državni nameti, energetski sručnjaci reći će kako bi i uz nultu cijenu nafte cijena goriva bila veća od pet kuna.

Zbog trenutačne situacije na tržištu Ćorić kaže kako je realno očekivati i da će drugi kvartal za Inu, u kojoj je država drugi najveći dioničar, biti “izrazito negativan”.

“Ina dijelom crpi svoju naftu i prerađuje je u rafinerijama i nedvojbeno trpi gubitke”, rekao je ministar, ali i dodao kako su istodobno skladišta (pretežito državnog) Janafa danas puna i da on “u ovoj situaciji lijepo zarađuje”, to prije što je u proteklom razdoblju jačao kapacitete, posebice u terminalu u Omišlju na Krku.