Kriza uzrokovana koronavirusom, iako je potpuno zaustavila gospodarstva i društva na sjevernoj polutki Zemlje, mogla bi se naknadno pokazati kao šansa za industrijalizaciju istočnoeuropskih zemalja i popularizaciju brenda Made in Europe.

To je zaključak analize hrvatske-njemačke konzultantske kuće Frontem Consulting, koja je između ostalog radila na konsolidaciji hrvatske industrije šećera.

Naime, kako pojašnjava Ivan Barjašić, direktor Frontema, kriza uzrokovana pandemijom potaknut će mnoge europske tvrtke na razmišljanje da svoju proizvodnju ponovno pojačano premjeste u Europu.

Fleksibilno djelovanje

“Mjereći razliku u pogledu troškova plaće kao i životnog standarda primjerice u Kini, može se ustvrditi da ona više nije tako velika, kao što je to nekada bio slučaj.

Sadašnja situacija pokazuje da su tvrtke premještanjem svojih lokacija dospjele u vremensku i prostornu ovisnost. Općenito rastuće cijene sirovina i energenata, kao i rastući troškovi transporta morat će dovesti do promjene mišljenja u pogledu lokalizacije proizvodnih lokacija”, ističe Barjašić. Dodaje da će se u narednom razdoblju putevi nabave morati skratiti, kako bi se stvorila geografska, odnosno prostorna blizina i kako bi se tako moglo fleksibilnije reagirati i djelovati.

“Kroz naše savjetodavne projekte vidimo sve veće šanse za to da istočnoeuropski prostor postane cilj premještanja lokacija. Infrastruktura kao know-how i spremnost ljudi već postoji i sada se može u potpunosti realizirati.

Daljnji aspekt kojega će sa sobom donijeti kriza uzrokovana koronavirusom je brža promjena mišljenja i implementacija digitalnih programa”, tvrdi Barjašić.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Manji troškovi i brži procesi

Iz ove konzultantske kuće procjenjuju da se više neće moći izbjeći da se tradicionalna struktura procesa kombinira s parametrima digitalizacije.

“Proračuni tvrtki koje žele zadržati, odnosno ojačati svoju tržišnu poziciju, moraju se prilagoditi tehnološkim zahtjevima, kako bismo mogli raditi više transparentno, brže i time jeftinije. U tom pogledu snažnija digitalizacija proizvodnog tijeka pomaže da se reduciraju troškovi i ubrzaju procesi.

Osim toga, prije svega u istočnoeuropskim zemljama ima puno potencijala u optimalizaciji procesa, uz uvažavanje dosadašnjeg stupnja digitalizacije i automatizacije. Putem sveobuhvatne digitalizacije nastaje transparentni tijek proizvodnje, koji u svakom trenutku može prikazati i nadzirati trenutačno stanje”, naglašava Ivan Barjašić.