Danima se banke opiru dostavljanju zatraženih izračuna troškova moratorija, odnosno njihove zarade na pomoći dužnicima koje je pogodila pandemija koronavirusa tako da su izgubili ili su im smanjena primanja ili su pak nastradali u razornom zagrebačkom potresu. A neke su snašla oba zla! No, upornost se isplati pa su nam, nakon gotovo svakodnevnih opetovanih upita, u jednoj banci napravili simulaciju troškova moratorija, za koju kažu da je „tipska“ i izračun se vrlo malo razlikuje od banke do banke, piše Večernji list.

Odgoda gotovinca 1100 kuna

Prema toj simulaciji, za stambeni kredit od 92.000 eura na 30 godina, koji otplaćuje već četiri godine, uz fiksnu kamatnu stopu prvih pet godina od 2,99 posto te promjenjivu od 3,19 posto u ostatku otplate, dužnik će banci platiti 831,33 eura kamata više – 6378 kuna, a ako banka inzistira i na solemnizaciji, još 1700 kuna javnom bilježniku. Ukupno 8078 kuna! Ne oporavi li se nekim čudom nakon tri mjeseca i počne ponovno zarađivati kao prije krize te zatraži produžetak moratorija za još tri mjeseca, očekuje ga još toliko troška.

Situacija možda nikada nije bila lošija

Ministar Marić otkrio: “Ova tri mjeseca su teška, a moglo bi biti još teže”

A banku dodatna zarada s obzirom na to da za ove klijente ne mora izdvajati rezervacije jer se, odlukom regulatora, neće svrstavati u loše kredite. Barem zasad. Ako se zadužio nenamjenski te je na pola otplate gotovinskog kredita od 20 tisuća eura na 10 godina, koji otplaćuje uz kamatu od 5,25 posto, tromjesečni zastoj u otplati stajat će dužnika 148 eura razlike u kamati – 1167 kuna. Ovo su modeli u kojima su klijenti dobili moratorij na tri mjeseca, tijekom kojih im se obračunava kamata te je poslije otplaćuju kroz uvećani anuitet.

Takvu je odgodu zatražilo dosad 30.000 građana, ali i 9500 poduzeća, objavila je jučer Hrvatska udruga banaka. Najviše je zahtjeva za moratorijem gotovinaca, no broj odobrenih nije poznat. Banke očekuju da će broj zahtjeva i dalje znatno rasti; neke od njih tek su prije nekoliko dana objavile proceduru prema kojoj se klijenti mogu javiti. Iz PBZ-a su, primjerice, tek jučer izvijestili da će im uskoro biti gotov online obrazac za podnošenje zahtjeva za odgodom, dok je u OTP-u i RBA to moguće od 1. travnja.

Neke banke ne traže solemnizaciju (OTP i PBZ) ili preuzimaju njezine troškove (Erste). RBA je dosad primio više od 6000 zahtjeva, Erste 5700, a u OTP-u kažu da je to učinilo i 1,5 posto njihovih lijenata, ali ne navode broj, dok ostali ne izlaze s konkretnim podacima. Banke u skladu s postojećim modelom imaju mogućnost pojedinačno pristupati svakom zahtjevu i vjerujem da će pronaći zadovoljavajuća rješenja za klijente koji su najviše pogođeni krizom – komentirao  je direktor HUB-a Zdenko Adrović.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost