IZ HGK-a ističu da su dnevni podaci HZZ-a pokazivali padajući trend dnevnoga rasta broja nezaposlenih prošloga tjedna, na što je po njima utjecao drugi krug mjera za očuvanje radnih mjesta.
Hrvatska gospodarska komora priopćila je da je samo u utorak na burzu došlo 1.478 ljudi, a najviše iz djelatnosti trgovine, smještaja i ugostiteljstva te prerađivačke industrije.
Unatoč Vladinim potporama od četiri tisuće kuna po radniku, uz plaćene doprinose, u ovom je mjesecu u Hrvatskoj bez posla ostalo 10.385 radnika, pa je tako u srijedu na burzi bilo 153.122 nezaposlenih, piše Novi list.
Hrvatska gospodarska komora priopćila je da je samo u utorak na burzu došlo 1.478 ljudi, a najviše iz djelatnosti trgovine, smještaja i ugostiteljstva te prerađivačke industrije.
Unatoč Vladinim potporama od četiri tisuće kuna po radniku, uz plaćene doprinose, u ovom je mjesecu u Hrvatskoj bez posla ostalo 10.385 radnika, pa je tako u srijedu na burzi bilo 153.122 nezaposlenih, piše Novi list.
Od sredine ožujka, kad je zamrznuta većina gospodarskih aktivnosti, posebice kad su usluge u pitanju, službeni broj nezaposlenih porastao je za 19.122, što je rast od gotovo 15 posto. Više od 560 tisuća radnika dobilo je prvu Vladinu pomoć od 3.250 kuna za plaću za ožujak, broj će vjerojatno biti i veći za travanjsku plaću, ali dio poslodavca odlučio je odjaviti svoje radnike i oni su postali nezaposleni.
Samo u utorak, navodi u svom priopćenju Hrvatska gospodarska komora, iz radnog odnosa je na burzu stiglo 1.478 osoba, a najviše iz djelatnosti trgovine (243), smještaja i ugostiteljstva (235) te prerađivačke industrije (217).
Iste su djelatnosti na vodećim mjestima i kad je u pitanju dvotjedni porast nezaposlenih, pa je tako iz ugostiteljstva i smještaja na burzi završilo 2.623 radnika, iz trgovine 2.060, a iz prerađivačke industrije 2.003, dok je u ostalim uslužnim djelatnostima, poput primjerice frizerskih ili kozmetičkih salona, bez posla ostalo više od tisuću ljudi. Ljudi iz tih djelatnosti tako čine čak 74 posto novih nezaposlenih u travnju.
Kako je riječ o djelatnostima gdje prosječne plaće nisu značajno veće od potpore koju država daje, poslodavci su ili procijenili da nakon tri mjeseca neće pokrenuti proizvodnju, ili se tako grubo rečeno rješavaju radnika, jer Vlada mjeru nije uvjetovala zadržavanjem svih radnika, nego tek da broj otpuštenih ne prelazi određeni postotak, ovisno o veličini tvrtke.
IZ HGK-a ističu da su dnevni podaci HZZ-a pokazivali padajući trend dnevnoga rasta broja nezaposlenih prošloga tjedna, na što je po njima utjecao drugi krug mjera za očuvanje radnih mjesta.
No, u travnju su se ti podaci promijenili pa u HGK-u zaključuju da će travanj biti prvi mjesec u kojemu će se prekinuti padajući godišnji trend broja nezaposlenih nakon 72 mjeseca. Za ožujak očekuju godišnji pad stope nezaposlenosti, ali nakon toga rast do kraja godine, što će značiti i povećanje prosječne godišnje stope nezaposlenosti. U svojim prognozama MMF predviđa da će Hrvatska imati stopu nezaposlenih 11,5 posto u ovoj godini, dok bi ona dogodine trebala pasti na osam posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu