Branko Milanović, jedan od najznačajnijih svjetskih ekonomista koji se bavi pitanjem nejednakosti i distribucije prihoda, iz Washingtona ja komentirao za N1 sve moguće posljedice koronakrize i kako će svijet izgledati u mjesecima i godinama poslije.

Smatra da je trenutna kriza posve drugačija od one financijske prije 12 godina te da će već ionako duboke podjele u primanjima dodatno rasti.

– Financijska kriza 2008/09. bila je jedna „standardna“ financijska, bankarska kriza koja se rješavala standardnim instrumentima makroekonomije. Ova kriza je i kriza potražnje i kriza ponude. Kada kažem ponude, to znači kriza u proizvodnji.

slijede teška vremena

Treba li poslodavac isplatiti razliku do pune plaće ako primate četiri tisuće kuna od države? Evo što kaže ministar Marić

Ako ljudi ne rade i ne smiju ići na posao zbog zaraze i svi sjede kući, onda nemate radnike, odnosno proizvodnju. Onda imamo i krizu potražnje jer opadaju dohoci, ljudi nemaju dovoljno novca da traže robu i usluge, dakle imamo dvije krize.

Vjerovanje da ćete krizu proizvodnje riješiti čisto financijskim sredstvima, bilo proračunski, bilo financijskim mehanizmima ili monetarno je iluzija. Naravno, morate nešto napraviti hitno i ljudima platiti i to što ne rade, ali ne treba računati da ako imate krizu proizvodnje, ako smanjite npr. kamatnu stopu, nekome date beskamatni kredit ili mu date čisti novac, da će ta proizvodnja sutra opet krenuti u punom pogonu. To je slično kao u ratu. Ako srušite tvornicu, možete joj sutradan dati sve novce svijeta, ali ta tvornica sutra neće moći odmah raditi.

Zato je tu velika razlika u načinu pristupa u odnosu na onu od prije desetak godina. Na razini Europe neke od nacionalnih mjera su prilično dobre. To je jamčenje otprilike oko od 70 do 100 posto plaće za vrijeme krize ljudima koji ne rade. To je po meni ključno, jer ljudima morate nastaviti plaćati jer neće imati novca za hranu, ni za stanarinu”, odgovorio je za N1.

Na pitanje kakav je utjecaj pandemije na globalnu distribuciju prihoda i općenito nejednakost odgovara da očekuje “značajno pogoršanje dohodaka niže srednje klase i srednje klase”.

– Nema sumnje da će nejednakost rasti, iako imamo gubitke koji su dosta značajni na vrhu distribucije zbog opadanja burzi i smanjivanja ukupnog bogatstva. Možemo očekivati sve veću i veću nezaposlenost u sljedećim mjesecima, a to znači značajno pogoršanje dohodaka niže srednje klase i srednje klase.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

počinje se s testiranjima

Imunologinja s Oxforda: ‘Cjepivo protiv korone mogli bi imati već u rujnu’

Situacija je jako loša, jer će gubici biti cjelokupni, jer će i biti i među onima koji nisu toliko direktno pogođeni, recimo ljudima koji su, kao i mi, u stanju da rade putem interneta, od kuće. Nejednakost će rasti unutar država. To će tako manje-više biti u svim državama, jer nezaposlenost i smanjenje dohotka pogađat će većinu”, kaže.

Što se tiče promjene paradigme, sustava vrijednosti ne vjeruje da će ovo sve dovesti do toga da ćemo promijeniti način života i otići u šume.

– Jasno je da je danas, dakle dok traje pandemija, bolje biti nespecijaliziran i bolje biti u nekoj kućici u šumi gdje sami imate svoju vodu, hranu, generator, nemate socijalne kontakte. Sigurni ste, nitko vam ne treba, daleko ste od virusa. Dakle za ljude koji nisu specijalizirani ili dio ekonomske mašinerije njima je sada bolje. Ali kad prođe ovaj akutni dio, mi ćemo se opet vratiti na specijalizaciju ili na prednosti života u većim gradovima. Ne vidim da će to biti jedan takav udar da će promijeniti naš način razmišljanja”, zaključuje.