U Hrvatskoj su cijene benzina pale ispod osam kuna, najniže u desetak godina. Na svjetskom tržištu nafte, pak, ponor cijene je zamijenio tjedni skok od čak 30-ak posto pa bi iduća korekcija cijena goriva mogla biti naviše.

Prethodni snažan pad cijena nafte mahom se pripisuje padu potražnje zbog pokušaja suzbijanja širenja koronavirusa u svijetu, što je uvelike zaustavilo aktivnosti u najvećim ekonomijama.

Goran Šaravanja, vlasnik konzultantke tvrtke Imelum i bivši glavni ekonomist Ine, ističe kako je zaoštravanje uvjeta na financijskim tržištima teško pogodilo američke proizvođače nafte (iz škriljevca), na čiji je razvoj utjecao pristup jeftinom kapitalu.

Ne pristajući na smanjenje proizvodnje Rusija je, kaže, torpedirala OPEC-ovu strategiju početkom ožujka, nakon čega je Saudijska Arabija odlučila ponuditi europskim i istočnim kupcima popuste uz najavu povećanja proizvodnje.

“Premda naizgled nelogični potezi, jer niske cijene im ruše prihode, i Rusija i Saudijska Arabija ciljaju zaštititi, ako ne i povećati tržišni udio, nauštrb Amerike”, objašnjava i dodaje da cijene nafte proteklih dana variraju zbog nade da bi dvije zemlje omogućile širi dogovor oko smanjenja proizvodnje.

Ipak, Šaravanja podsjeća da je potražnja pala za 20 milijuna barela. “Kako se proizvodnja nafte nastavlja, a prodaja derivata pada, za trajniji oporavak cijena nafte trebat će porasti potražnja, tj. početi oporavak globalne ekonomije”, zaključuje.