Posebnom režimu rada tijekom obuzdavanja epidemije ubrzano se prilagođavaju i banke pa je od ponedjeljka skraćeno radno vrijeme i dio poslovnica zatvoren, a krizne okolnosti u Zagrebu dodatno je otežao i potres zbog čega se sigurnost nekih lokacija tek treba procijeniti.

HNB pak upozorava da prilikom reduciranja poslovnica budu “analitični i odgovorni” vodeći računa o zdravlju i sigurnosti zaposlenika, ali i dostupnosti bankarskih usluga.

Zeleno svjetlo regulatora

Ipak, poduzetnicima teško pogođenim padom prihoda zbog koronavirusa goruće je pitanje kada i pod kojim uvjetima kreću moratoriji i reprogrami njihovih obveza.

Zeleno svjetlo, kao i pravnu podlogu za to, prošlog tjedna već je dao regulator, a u bankama se intenzivno radi na osmišljavanju kriterija i oni će se znati u narednih nekoliko dana.

No, dok je Hrvatska narodna banka omogućila bankama da “mogu odgoditi obveze plaćanja ili na drugi način restrukturirati obaveze” svima koji su krajem prošle godine bili top klijenti, kreditori se boje da mjeru ne zloupotrijebe i oni kojima nije potrebna te tako svoju neizvjesnost ne prebace na banku.

“Aktivno se pripremamo za provedbu mjera koje se odnose na tromjesečne moratorije na otplatu kredita, za klijente kojima će to biti potrebno”, kažu u Erste banci.

Dodaju da će konkretniji detalji u vezi same provedbe biti poznati u idućim danima, a banka će transparentno obavijestiti javnost i klijente o mogućnostima koje im stoje na raspolaganju. I iz PBZ-a poručuju da intenzivno rade na  posebnom setu mjera za pomoć i olakšanje otplate financijskih obveza građana i poduzeća čije poslovanje je pogođeno zbog izvanredne situacije izazvane koronavirusom u skladu s regulatornim okvirom.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Jedan dio poslovnica u Zagrebu neće raditi iz sigurnosnih razloga dok se ne obave svi potrebni  izvidi stručnih službi radi utvrđivanja mogućih oštećenja zgrada i instalacija. Privremeno zatvorene  poslovnice počet će s radom čim se za to steknu uvjeti, a svaka nova promjena radnog vremena ažurira se na web stranicama banke”, kažu u PBZ-u.

Od PBZ-ove mreže 181 poslovnice diljem zemlje, 26 ih je privremeno zatvoreno, od čega 12 u Zagrebu zbog utvrđivanja posljedica potresa, a preostale rade skraćeno. U sklopu prilagodbe ograničenjima kretanja i privremenoj obustavi javnog prometa Ersteova mreža od 124 poslovnice u dogledno vrijeme svesti će se na njih 80 koje će biti otvoreno za rad s klijentima i to uz rad u jednoj smjeni ili, ponegdje, uz skraćeno radno vrijeme.

I sve poslovnice Raiffeisen banke odsad će raditi u jednoj smjeni, dok su četiri u užem zagrebačkom centru privremeno zatvorene zbog oštećenja u potresu.

No, hoće li ograničevanje rada banaka poduzetnicima predstavljati još jedan u nizu problema? Iz banaka savjetuju da sve bankarske aktivnosti koje mogu obavljaju digitalno.

Sve što može digitalno

“Osim redovnih usluga internetskog i mobilnog bankarstva, kao primjer može se izdvojiti usluga tzv. udaljenog savjetovanja, odnosno video poziva korištenjem pametnog telefona, računala, laptopa ili tableta, namijenjena za male poduzetnike. Ako je dolazak u poslovnicu neophodan, klijenti se upućuju da, u skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, svoj red pričekaju na sigurnoj udaljenosti od drugih osoba ili ispred poslovnice”, kažu u Ersteu.

HNB je u ponedjeljak od banaka zatražio da najkasnije od 25. ožujka ukinu naplatu naknade fizičkim osobama za podizanje gotovine na bankomatima izvan vlastite mreže. “Time se želi pridonijeti smanjenju rizika od zaraze jer se u tom slučaju građani ne bi koristili udaljenijim bankomatima svoje banke kako bi izbjegli dodatne troškove, već bi mogli odabrati najbliži raspoloživi bankomat”, kaže regulator.

S obzirom na mogućnost pooštravanja mjera Stožera civilne zaštite, poput zatvaranja poslovnica, postavlja se pitanje što s građanima koji plaću ili mirovinu primaju putem zaštićenih računa, pa im je nužan odlazak u poslovnicu.

“Bankama je upućena molba da razmotre mogućnost izdavanja debitnih kartica najugroženijim skupinama potrošača. To se ponajprije odnosi na starije osobe koje nemaju izdane debitne kartice po računima te na potrošače koji su zbog blokade otvorili zaštićene račune za koje neke banke nisu predvidjele izdavanje debitnih kartica”, poručuje HNB.

Također, od banaka se traži da razmotre mogućnosti da osiguraju pristup poslovnicama s minimalnim rizikom zdravstvene ugroze za određene skupine građana, poput  izdvojenog radnog vremena poslovnice za umirovljenike.