U razdoblju od 10 godina, od izbijanja svjetske financijske krize do 2018., “nestalo” je oko 8,7 bilijuna dolara vrijednosti svjetske trgovine, a samo 2017. 817,6 milijardi dolara – barem kad je riječ o brojkama prijavljenim na fakturama između uvoznika i izvoznika u svijetu. Pokazuje to izvješće Global Financial Integrityja o nezakonitim financijskim tokovima koje je u obzir je uzelo samo lažiranje faktura analizom trgovine 148 ekonomija u razvoju i 36 razvijenih država, no ne i primjerice, krijumčarenje ili poreznu evaziju. O čemu je riječ?

Računalne prijevare

Na koje sve načine hakeri mogu ‘upasti’ u vaše račune

Zanimljivo poreznicima

Kada primjerice, Ekvador prijavi da mu je izvoz banana u SAD u 2016. dosegnuo 20 milijuna dolara, a SAD istodobno prijavi tek 15 milijuna, riječ je o vrijednosnom jazu između trgovinskih partnera. Premda dostupni podaci nisu savršeni niti su brojke zemalja u potpunosti precizne, analiza Global Financial Integrityja odražava u kojoj se mjeri zemlje susreću s razmjerima lažiranja faktura, a time i izbjegavanja plaćanja poreza.

U svjetlu problematike pranja novca, naplate poreza i kontrola tečaja, analize tog tipa su koristan alat. S obzirom na mali udio u svjetskoj trgovini, izvješće se tek ovlaš dotiče Hrvatske, no rezultat da je u prosjeku 17,3 posto trgovine u promatranom desetljeću, oko 3,75 milijardi dolara trgovine, slučajno ili namjerno krivo fakturiran svakako bi mogao biti zanimljiv poreznim (i drugim) vlastima. “To je vrlo velika brojka koja znači da oko šestine hrvatske trgovine nije prijavljeno ni oporezovano. Nezakonita trgovina tih razmjera troši resurse i prihode država što često ima utjecaja na potrošnju države i rashoda za socijalu”, kaže Maureen Heydt iz Global Financial Integrityja.

Rekorderka Kina

Rekorderka s najvećim financijskim jazom u prijavljenoj trgovini s 36 razvijenih zemalja u deset godina bila je Kina kod koje se u tom razdoblju nije poklapalo čak 323,8 milijarde dolara. Slijedi Meksiko sa 62,9 milijardi dolara, Rusija s 56,8 milijardi dolara te Poljska kod koje je raskorak izvoza s prijavljenim uvozom dosegnuo 40,9 milijardi dolara. Na petom mjestu ljestvice nalazi se Malezija s 36,7 milijardi dolara. Promatra li se postotak trgovine pojedine zemlje, tu prednjači Gambija s čak 37,3 posto, slijedi Togo s 30,2 posto, a rame uz rame slijede ih Maldivi, Malawi, i Bahami (oko 26 do 27 posto). Istovremeno, Kina je na toj ljestvici na 80. mjestu među 135 analiziranih država s prosječnim vrijednosnim jazom od 18,8 posto ukupne bilateralne razmjene s razvijenim zemljama. Analiza po vrstama robe pokazuje da su najveća odstupanja zabilježena u trgovini električne opreme (153,7 milijardi dolara), goriva (113,2 milijardi) te strojeva (111,7 milijardi dolara).