Prva procjena realnog rasta BDP-a u 2019. od 2,9% gotovo “uvlas” se poklopila s projekcijama Ministarstva financija.

A komentirajući procjene DZS-a o 2,5 posto rasta u posljednjem kvartalu, ministar Zdravko Marić rekao je kako je osobna potrošnja blago iznad očekivanja, a investicijska blago ispod. Potrošnja kućanstava je, naime, potkraj godine ponovno ubrzala; nakon što je u trećem kvartalu zabilježila +3,1%, u zadnjem je u odnosu na isti godinu prije porasla 4 posto.

Novo ubrzanje nagovještavao je, doduše, i rast maloprodajnog prometa potaknut rastom raspoloživog dohotka i kredita te solidnim rezultatima turizma. Oni su pak u dobroj mjeri vjerojatno zaslužni i za stršećih 12,1 posto rasta izvoza usluga u 4. tromjesečju, nasuprot 2,1% rasta izvoza robe.

Kako kod usluga u izvozu počesto zabljesnu i neke druge uslužne djelatnosti, Marić tu nije ulazio u raščlanjivanje prije detaljnijeg uvida. Ocijenivši solidnim rast izvoza roba i usluga od 5,6%, apostrofirao je i pad uvoza usluga (-3%) te, kao i obično, ponovio važnost poticanja domaće proizvodnje s izvoznom orijentacijom i smanjivanje uvozne ovisnosti gospodarstva.

A dok je i država u zadnjem kvartalu malo ubrzala potrošnju (na 3,5%), investicije su nakon +11,5% u prvom kvartalu, u zadnjemu usporile na +4%.

Iako je naš kvartalni rast ponovno iznad prosjeka EU, prema većini zemalja SIE (po sezonski prilagođenim podacima) i dalje je skromniji. Od dostupnih podataka, samo Slovačka je imala niži kvartalni rast. Ove se godine i mimo koronavirusa očekuje blago usporavanje, ali kratkoročni izgledi ostaju pozitivni.