Ponukana činjenicom da je veliki broj europskih burzovnih indeksa baš početkom ovoga tjedna pobrao svježe (višegodišnje) rekorde, većina ulagača odlučila se za nešto masovnije povlačenje, gurajući te iste indekse tijekom jučerašnje trgovine duboko na negativan teritorij. Doduše, inicijativa optimista vjerojatno i ne bi bila toliko izražena da sezona objavljivanja poslovnih rezultata nije iznjedrila nekoliko istaknutih razočaranja, što su prodavatelji zdušno prigrlili, označivši ih kao kredibilan motiv za umjerenu, ali zato poprilično rasprostranjenu likvidaciju koja je imala samo jedan cilj – akumulaciju profita. A nakon što je trgovina već poprimila negativan predznak, postalo je nemoguće suzbiti psihologiju krda, te su bez adekvatne nagrade ostala i ona izdanja čiji su poslovni rezultati bili u skladu, ili čak iznad očekivanja. Odličan primjer za to je Deutsche Bank, koja je u prvom kvartalu tekuće godine ostvarila rast dobiti od 30 posto (na 2,1 milijardu eura), nadmašivši i najoptimističnije prognoze analitičara, baš kao što je to bio slučaj i s krucijalnom segmentom investicijskog bankarstva. Naime, potonji je odjel ostvarenom dobiti prije oporezivanja (2,2 milijarde eura) također nadmašio konsenzus tržišta, umirivši skeptike i pruživši barem nekakvu utjehu poklonicima sektora, nakon što su UBS (-1,4 posto) i Credit Suisse (-0,9 posto) objavom svojih rezultata poslovanja neugodno iznenadili promatrače. Jedina tamna mrlja na inače impresivnim brojkama bila je nešto lošija izvedba retail bankarstva, makar se i to čini sasvim podnošljivim, obzirom da proizlazi ponajprije iz procesa integracije Berliner Bank i Norisbank. Međutim, sve to nije bilo dovoljno i za pozitivan pomak cijene dionica, koje su zaglavile u minusu od 0,7 posto. Za što je vjerojatno najviše, uvjetno rečeno, kriv predsjednik Uprave Josef Ackermann, koji je kategorički odbio mogućnost transformacije, po uzoru na scenarij koji priželjkuje konzorcij spreman na podjelu plijena ukoliko zaista planove Barclaysu (+0,1 posto) i konačno preuzme ABN Amro (-1 posto).

A kao uvertira u dominaciju pesimista poslužili su KPN i Swiss Re, ne uspijevajući zadovoljiti želje svojih poklonika netom objavljenim kvartalnim rezultatima. Nizozemski je operater zabilježio pad dobiti od 18 posto (na 313 milijuna eura), a s negativnim predznakom u kategoriji ostvarenih prihoda (pad od 3 posto, na 2,9 milijardi eura), posve razočarao analitičare, zaradivši pad cijene dionica od 2,8 posto. Tek neznatno bolje prošao je Swiss Re, premda je profit od 1,3 milijarde franaka nadmašio očekivanja, no zamjetan podbačaj u segmentu prikupljenih premija većina investitora očito nije bila sklona ignorirati. Nakon blistave izvedbe dan ranije, na udaru prodavatelja našle su se čeličane, a nagađanja o strateškoj konsolidaciji ovoga su puta bila protumačena u negativnom kontekstu, s naglaskom na kompanije koje figuriraju kao mogući kupci. To se u prvom redu odnosi na ArcelorMittal, koji je, za 4,5 milijardi dolara, navodno već spreman progutati američki AK Steel, ali ni ostali nisu bili pošteđeni prilično rasprostranjene korekcije unutar sektora. Bez bilo kakvih špekulacija, ali uz cijenu sirove nafte ispod razine od 62 dolara po barelu (unatoč novim napadima nigerijskih militanata), identičan je scenarij pratio i naftaše, ali i rudare, koji su se također našli među zapaženim gubitnicima. Zahvaljujući podatku o padu dobiti za 10 posto (na 86 milijuna franaka), razočarao je i Clariant (-2 posto), ali neusporedivo značajnije udarce prodavatelja trpio je easyJet (-7,7 posto), tragom osjetnijeg pada faktora popunjenosti svojih zrakoplova u travnju (sa 86,4 na 83,1 posto), te prilično suzdržanih čelnika tvrtke, koji su progovorili o rastućim troškovima, očito pripremajući teren za nešto slabije rezultate u prvoj polovici godine.

Rezultati podigli Adidas 5,2 posto

S druge pak strane, među ugodnim se iznenađenjima našao Adidas (+5,2 posto), zaustavivši negativan trend prodaje Reebok branda, što je u konačnici donijelo pad dobiti (-11 posto) manji od očekivanog, dok su glasine o mogućem preuzimanju, navodno vrijednom oko devet milijardi funti (najčešće se opet spominju private-equity tvrtke) pogurnule dionice britanskog maloprodajnog lanca Morrison Supermarkets u plusu od 3 posto.