Uoči naglog početka pada vrijedosti dionica na Sarajevskoj i Banjalučkoj burzi direktor Sarajevske burze Zlatan Dedić upozoravao je kako ne postoji realna osnova za daljnji rast vrijednosti dionica većine poduzeća na dvije bosanskohercegovačke burze. Rast dionica poduzeća na dvije BiH burze nije prouzročilo povećanje proizvodnje i dobiti nijednog od poduzeća nego očekivanja kako će njihova vrijednost u budućnosti biti veća. Međutim takva upozorenja nisu shvaćena ozbiljno. S krajem prošle godine i tijekom ove vrijednost dionica na dvije burze premašila je najoptimističkija predviđanja i očekivanja iskusnih stranih ulagača.

Obilje novca
Uzrok naglog rasta ekonomski su stručnjaci nalazili u povećanoj količini novca u regiji nakon prodaje Plive i Hemofarma te zbog osnivanja investicijskih fondova u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj. Kao važan razlog naglog povećanja vrijednosti dionica navedeno je i ulaganja velikog broja običnih građana ponukanih zaradama na dionicama iz ranijeg vremena. Ti ulagači počeli su masovno kupovati dionice bez analize financijskih izvješća poduzeća u koje ulažu novac. Komercijalne banke započele su odobravati kredite građanima namjenjenih kupnji dionica na burzama. Direktor Sarajevske burze upozorio je kako euforiju rasta vrijednosti dionica na burzama u Sarajevu uzrokuju preuzimanja i špekulanti. Rastu vrijednosti dionica doprinijela su preuzimanja, poput Energopetrola od Ine i Mola, ABS banke od Sparkasse, te najava privatizacije Energoinvesta, Hidrogradnje, BH telekoma, uz to najavljena su značajna ulaganja u Rudnik soli u Tuzli, tuzlansku Solanu, Tvornicu cementa u Lukavcu, Tvornicu sode Lukavac, maglajski Natron Hayat i tako dalje. Uz to najavljuju se i značajna ulaganja u energetiku pa uz očekivanje posla na izgradnji autoceste na koridoru 5C i s tim povezane potrebe od sirovina i materijala, angažiranja građevinskih tvrtki daje za pravo pojedincima misliti da ima realnog prostora za takav dionica poduzeća, kaže Zlatan Dedić. Upozorava da uz takav očekivani rast vrijednosti dionica postoje i špekulacije pojedinih iskusnih ulagača koji umjetno podižu vrijednost kako bi na kupovinu određenih dionica privukli što više neiskusnih ulagača. Upravo zbog toga uprava Banjalučke burze dva je puta donosila odluku o onemogućavanu trgovanja dionicama na desetke poduzeća, uglavnom u stečaju.

Eksplozivan rast
Glavnina ulaganja ipak je dolazila iz inozemstva jer je nije mogao biti neprimjećen rast burzovnih indeksa od tridesetak posto. Ipak tržište dionica u BiH je i u regionalnim okvirima malo. Na području bivše Jugoslavije dnevno je trgovanje oko 60 milijuna eura, a na većoj burzi u BiH, onoj u Sarajevu oko 4 milijuna. Do kraja prošle godine i tijekom ove vrijednost dionica pojedinih poduzeća su se i udvostručile, utrostručile… Vrijednosti dionica poput BH telekoma, Bosnalijeka, Vranice na tržištu su po šest-sedam puta veće od knjigovodstvene vrijednosti. Nakon posljednjeg pada skoro svih vrijednosti dionica i na Sarajevskoj i na Banjalučkoj burzi analitičari su ocijenili kako je to bilo očekivano jer je u prvom tromjesječju ove godine rast burzovnih indeksa bio u svjetskom vrhu. Brži rast vrijednosti imale su samo dvije crnogorske burze. Dok su pojedini analitičari trvdili da je došlo do korekcija vrijednosti dionica nakon njihovog naglog rasta od početka godine, prije svega zbog pojave malih dioničara zbog kojih su dionice rasle brže od realnog okruženja drugi su upozorili na izlazak s tržišta pojedinih velikih strateških ulagača. Analitičari su odbacili mogućnost kako je na pad vrijenosti dionica na BiH burzama utjecao pad indeksa na svjetskim burzama jer je BiH tržište vrijendosnica kao nerazvijeno autohtono tržište. Ni do sada kretanje cijena na SASE i BLSE nisu pratili svjetske trendove pa to ne čine ni sada. BiH tržište vrijednosnica pod utjecajem je malih ulagača koji reagiraju povodeći se trendovima pa je tržište izloženo cikličnim promjenama. To je obilježje ne samo BiH nego i drugih tržišta u razvoju. Iz Banjalučke burze su iskazali potrebu za sustavnim promjenama kroz jačanje korporativnog upravljanja i institucionalnog investiranja (BiH još nije provela reformu mirovinskog sustava i nema mirovinske fondove).