STRASBOURG Europski parlament usvojio je jučer u Strasbourgu na plenarnoj sjednici rezoluciju o posljedicama budućih proširenja na učinkovitost kohezijske politike EU-a, u kojoj se kaže da Hrvatska ne bi predstavljala gotovo nikakav teret za sadašnju Financijsku perspektivu, europski proračunski okvir za sedmogodišnje razdoblje od 2007. do 2013.“Hrvatska, s kojom su pregovori najdalje odmaknuli i koja je u socijalno-ekonomskom pogledu čak razvijenija od nekih sadašnjih država članica, predstavljala bi najmanji financijski teret za Uniju s obzirom na veličinu zemlje, broj stanovnika i stupanj gospodarskog razvoja i (njezin ulazak) ne bi izazvao nikakve statističke promjene u pogledu regija koje imaju pravo na regionalnu pomoć čak ni u sadašnjem financijskom razdoblju”, kaže se u rezoluciji. Prijedlog za rezoluciju došao je od Odbora za regionalnu pomoć, koji je potkraj prošlog mjeseca prihvatio izvješće njemačkog zastupnika Markusa Piepera, koji pripada stranačkoj frakciji Europske pučke stranke i Europskih demokrata (EPP-ED). “Ovo izvješće ima pozitivno značenje za Hrvatsku, čiji ulazak ne bi utjecao na postojeću pomoć europskim regijama, dok bi, za usporedbu, ulazak Turske ili Ukrajine imao golemi utjecaj”, rekao je hrvatskim novinarima Markus Pieper. U rezoluciji se navodi nekoliko vrlo zanimljivih statističkih podataka. Ulaskom Hrvatske teritorij regija koje imaju pravo na sredstva iz strukturalnih fondova u sadašnjoj EU od 27 država članica povećao bi se za 1,3 posto, broj stanovnika za 0,9 posto, a prosječni bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika na tom području smanjio bi se za 0,6 posto. Pravo na pomoć iz tri strukturalna fonda imaju statističke regije čiji je BDP po glavi stanovnika ispod 75 posto europskog prosjeka. Prema prijedlogu o podjeli Hrvatske na tri statističke regije, nijedna od njih ne prelazi 75 posto od prosječnog BDP, dakle, svetri bi imale pravo na pomoć iz strukturalnih fondova. Ulaskom Turske taj bi se teritorij EU-a povećao za 18,3 posto, broj stanovnika za 14,7 posto, a BDP po glavi stanovnika smanjio bi se za 10,5 posto.
(H)
STRASBOURG Europski parlament usvojio je jučer u Strasbourgu na plenarnoj sjednici rezoluciju o posljedicama budućih proširenja na učinkovitost kohezijske politike EU-a, u kojoj se kaže da Hrvatska ne bi predstavljala gotovo nikakav teret za sadašnju Financijsku perspektivu, europski proračunski okvir za sedmogodišnje razdoblje od 2007. do 2013.“Hrvatska, s kojom su pregovori najdalje odmaknuli i koja je u socijalno-ekonomskom pogledu čak razvijenija od nekih sadašnjih država članica, predstavljala bi najmanji financijski teret za Uniju s obzirom na veličinu zemlje, broj stanovnika i stupanj gospodarskog razvoja i (njezin ulazak) ne bi izazvao nikakve statističke promjene u pogledu regija koje imaju pravo na regionalnu pomoć čak ni u sadašnjem financijskom razdoblju”, kaže se u rezoluciji. Prijedlog za rezoluciju došao je od Odbora za regionalnu pomoć, koji je potkraj prošlog mjeseca prihvatio izvješće njemačkog zastupnika Markusa Piepera, koji pripada stranačkoj frakciji Europske pučke stranke i Europskih demokrata (EPP-ED). “Ovo izvješće ima pozitivno značenje za Hrvatsku, čiji ulazak ne bi utjecao na postojeću pomoć europskim regijama, dok bi, za usporedbu, ulazak Turske ili Ukrajine imao golemi utjecaj”, rekao je hrvatskim novinarima Markus Pieper. U rezoluciji se navodi nekoliko vrlo zanimljivih statističkih podataka. Ulaskom Hrvatske teritorij regija koje imaju pravo na sredstva iz strukturalnih fondova u sadašnjoj EU od 27 država članica povećao bi se za 1,3 posto, broj stanovnika za 0,9 posto, a prosječni bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika na tom području smanjio bi se za 0,6 posto. Pravo na pomoć iz tri strukturalna fonda imaju statističke regije čiji je BDP po glavi stanovnika ispod 75 posto europskog prosjeka. Prema prijedlogu o podjeli Hrvatske na tri statističke regije, nijedna od njih ne prelazi 75 posto od prosječnog BDP, dakle, svetri bi imale pravo na pomoć iz strukturalnih fondova. Ulaskom Turske taj bi se teritorij EU-a povećao za 18,3 posto, broj stanovnika za 14,7 posto, a BDP po glavi stanovnika smanjio bi se za 10,5 posto.
(H)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu