Hrvatska Vlada napravila je još jedan korak na putu prema euru, odnosno pridruživanju bankovnoj uniji i uspostavi “bliske suradnje s ECB-om”.

To, uz ostalo, predviđa i prijenos tzv. sanacijskih doprinosa koji su danas dio fonda osiguranja depozita Državne agencije za osiguranje štednje i sanaciju banaka (DAB) u jedinstveni sanacijski fond pri Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo (EBA).

Zakonski okvir za to Vlada je na jučerašnjoj sjednici trasirala usvajanjem prijedloga izmjena i dopuna Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava te zakona o potvrđivanju Sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond. Koliko će se ukupno sanacijskih doprinosa u narednih godinu dana prekrcati u jedinstveni fond pri EBA-i, čije je sjedište u Parizu, zasad se ne može precizno reći.

No, o razmjerima tih doprinosa na godišnjoj razini govore prošlogodišnje linearne projekcije DAB-a, prema kojima se za ovu i za iduću godine od njih predviđalo prikupiti (po) 185 milijuna kuna.Imajući u vidu da je DAB klasificiran kao izvanproračunski korisnik, i to jedan od onih koji daju nemali doprinos proračunskom saldu opće države, posljedično je realno očekivati i da će njego doprinos ublažavanju deficita odnosno podebljavanju suficita ubuduće biti manji.

Dakle, čak i ako se ne dogodi od banaka dugo zazivano smanjenje premija osiguranja depozita. Ministar Zdravko Marić jučer je objasni kako se izmjenama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava mijenjaju odredbe važećeg zakona vezano uz ovlasti nacionalnih sanacijskih tijela nad bankama (i grupama kreditnih institucija) za koje sudjelovanje u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu izravnu odgovornost preuzima jedinstveni sanacijski odbor.

Što se tiče Sporazuma, na države članice koje su ga potpisale primjenjivat će se, kaže, prava i obveze koje proizlaze iz tog sporazuma tek kad postanu dio jedinstvenog nadzornog mehanizma i jedinstvenog sanacijskog mehanizma.