Prošlu godinu Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) je završila s dobiti nakon oporezivanja u iznosu od 180,3 milijuna kuna ili 5,6 posto većom u odnosu na dobit iz 2005. godine, pokazuju podaci iz financijskog izvješća HBOR-a objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Neto prihod od kamata HBOR-a u 2006. godini povećan je za gotovo 12 posto, na 444,6 milijuna kuna, dok je neto prihod od naknada porastao za čak 26 posto, na 22,3 milijuna kuna. Prema podacima iz izvješća, najveći se dio ukupnih prihoda od kamata odnosi na prihode od kamata od nedržavnih trgovačkih društava – 333,8 milijuna kuna ili 12,6 posto više nego u godini prije.

Rast prihoda i troškova
Prihodi od kamata od državnih poduzeća istovremeno su porasli za 18,5 posto, na 130,3 milijuna kuna, a od domaćih banaka za čak 46 posto, na 167,3 milijuna kuna. No prihodi od kamata od javnog sektora bilježe pad za 19,5 posto, na nešto manje od 90 milijuna kuna. Ukupni prihodi HBOR-a lani su u odnosu na 2005. godinu povećani za također značajnih 38 posto i iznosili su 478,8 milijuna kuna. Istodobno, operativni troškovi HBOR-a porasli su 6 posto, na 81,4 milijuna kuna, od čega se na troškove osoblja, odnosi 50,7 milijuna kuna ili 7,4 posto više nego prethodne godine. Financijsko izvješće pokazuje i kako je HBOR u prošloj godini plasirao 7,9 milijardi kuna kredita bankama te više od 6,2 milijarde kuna kredita ostalim korisnicima. Od iznosa plasmana ostalim korisnicima domaća su trgovačka društva kreditirana sa 3,88 milijardi kuna (4,3 posto više nego 2005.), a državna poduzeća s više od 2 milijarde kuna (7,4 posto više). Krediti javnom sektoru su pak u 2006. godini smanjeni u odnosu na 2005. za više od 30 posto, na 989,6 milijuna kuna. Promatrano prema programima, najveći je dio tih sredstava, odnosno više od 3,03 milijarde kuna (12 posto manje nego 2005.) plasirano kroz program kreditiranja obnove i razvitka gospodarskih djelatnosti. Izvoz je financiran sa 1,7 milijardi kuna (13 posto više), dok je kroz program obnove i razvitka infrastrukture HBOR odobrio 2,06 milijardi kuna kredita ili 9,2 posto više nego u 2005. Rast se bilježi i kod programa kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva, i to za 23 posto, na više od 482 milijuna kuna. Sektorska analiza za prvih jedanaest mjeseci 2006. godine pokazala je kako je najveće zanimanje iskazano za programe namijenjene poljoprivrednom sektoru te je za podizanje dugogodišnjih nasada odobren 31 milijun kuna, a za poticanje govedarske proizvodnje odobreno je 135 milijuna kuna kredita.

Veći izvoz
HBOR je, na poziv Europskog investicijskog fonda (EIF), članice grupe Europske investicijske banke (EIB), postala prvi dioničar iz Hrvatske u ovoj uglednoj financijskoj ustanovi i time stekla više pogodnosti koje se očituju kroz pravo sudjelovanja u europskim bankarskim inicijativama vezano za poticanje malog i srednjeg poduzetništva, priopćeno je iz HBOR-a. Jamstveni kapital EIF-a iznosi 2 milijarde eura, prodaju dionica provela je Europska investicijska banka, a HBOR je kupio tri dionice Fonda. EIF je specijaliziran za pružanje potpore malim i srednjim poduzećima i jedina je europska financijska ustanova čiji su dioničari Europska investicijska banka (61,35 posto), Europska komisija (30 posto) te ostale ugledne razvojne financijske ustanove, među kojima sada i HBOR (8,65 posto) koje su udovoljile osnovnim preduvjetima za primitak u njegovo članstvo.

Odnedavno i dioničari EIB-a

HBOR je, na poziv Europskog investicijskog fonda (EIF), članice grupe Europske investicijske banke (EIB), postala prvi dioničar iz Hrvatske u ovoj uglednoj financijskoj ustanovi i time stekla više pogodnosti koje se očituju kroz pravo sudjelovanja u europskim bankarskim inicijativama vezano za poticanje malog i srednjeg poduzetništva, priopćeno je iz HBOR-a. Jamstveni kapital EIF-a iznosi 2 milijarde eura, prodaju dionica provela je Europska investicijska banka, a HBOR je kupio tri dionice Fonda. EIF je specijaliziran za pružanje potpore malim i srednjim poduzećima i jedina je europska financijska ustanova čiji su dioničari Europska investicijska banka (61,35 posto), Europska komisija (30 posto) te ostale ugledne razvojne financijske ustanove, među kojima sada i HBOR (8,65 posto) koje su udovoljile osnovnim preduvjetima za primitak u njegovo članstvo.