Iako je službeno predstavljen Kodeks korporacijskog upravljanja kao važeći dokument Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Zagrebačke burze koji vrijedi na dobrovoljnoj bazi i ne sadrži represivna sredstva za kompanije koje ga ne primjenjuju, prve efekte od njegove primjene nije moguće očekivati u ovoj godini nego 2008. Upravo takvu sporiju dinamiku primjene Kodeksa za Poslovni dnevnik potvrdila je i članica Uprave Zagrebačke burze Melita Marčeta. Pritom je Marčeta navela kao ključni razlog razdoblje prilagodbe koje će kompanije iskoristiti ove godine da se upoznaju s preporukama Kodeksa i odrede po kojim će se preporukama postupati. U završnoj je fazi predaja financijskih izvješća za poslovanje u prošloj godini pa će u sljedećem godišnjem izvješću kompanije objaviti podatak o pridržavanju odredaba Kodeksa. Tada će također biti dužne i na svojim web-stranicama na Internetu navesti da li se društvo pridržavalo preporuka navedenih u Kodeksu, a ako odstupi ili ne primjenuje neku od preporuka, u godišnjem upitniku mora dati objašnjenje zbog čega je došlo do neprimjene ili odstupanja. Kodeks sadrži kao svoj sastavni dio godišnji upitnik sa 71 pitanjem, a odgovori na ta pitanja trebali bi se naći na web-stranicama burze te bi se tako trebali iz “prve ruke” s njima upoznati i investitori. Viši pravni savjetnik Zagrebačke burze Andrej Galogaža kaže da postoje različita iskustva tranzicijskih zemalja u pogledu prihvaćanja korporacijskih kodeksa. Galogaža ističe iskustvo Slovenije gdje je postojao velik pritisak javnosti na uprave dioničkih društava da objave podatke o plaćama i nagradama za rad članova uprava i nadzornih odbora. Iako se Kodeks korporacijskog upravljanja općenito odnosi na državne kompanije, Galogaža tvrdi da su analize na globalnoj razni pokazale da kod državnih kompanija postoji dodatni set pitanja i problema koji se specifično odnose na korporacijsko upravljanje u državnim kompanijama. Sve ukazuje na to da su donositelji hrvatskog Kodeksa korporacijskog upravljanja prilično dobro procijenili tajming izlaska s Kodeksom u javnost, pa će otpasti neznanje kao razlog za neprihvaćanje preporuka. Očekivano će se kompanije, već prvih dana nakon što je objavljen, adresirati brojna pitanja prema Zagrebačkoj burzi i Hanfi, a nakon upoznavanja imat će dovoljno vremena da se odrede prema preporukama. Tako bi Hanfa i Zagrebačka burza na temelju tog Kodeksa kao preduvjeta mogle izraditi Godišnje izvješće korporativnog upravljanja izlistanih kompanija. Hanfin ravnatelj Ante Samodol smatra da bi Godišnje izvješće sadržavalo jedinstvene podatke o, primjerice, vlasničkoj strukturi (dionički kapital, distribucija kapitala, trezorske dionice, free float, opcijska prava), strukturi uprave i prosječnom broju direktora, nadzornim odborima, reviziji, naknadama koje se primaju, financijskom izvještavanju i risk manadžementu.