Institut građevinarstva Hrvatske u protekloj je godini ostvario 37,5 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja što je, kako se navodi u izvješću, na razini prošlogodišnjeg ostvarenja i planirane dobiti. Ukupni prihodi porasli su s 469,427.000 kuna u 2005. godini na 595,889.000 kuna u 2006. godini što je rast od 26 posto. U strukturi prihoda povećali su se prihodi od prodaje na domaćem tržištu, a prihod od izvoza pao je sa 35,674.000 kuna na 25,246.000 kuna. IGH je protekle godine ostvario prihode od prodaje u zemlji i inozemstvu obavljanjem svoje redovite djelatnosti kao što su ispitivanja, projektiranje, nadzor te prodaja nekretnina građenih za tržište.

Rast troškova
Ostali prihodi odnose se na prihode od ukidanja dugoročnih rezerviranja, naknadno naplaćenih vrijednosno usklađenih potraživanja i revalorizacije imovine. Rashodi kompanije također su porasli, pa su tako u protekloj godini dostigli 548,441.000 kuna. Operativni troškovi porasli su za 27 posto u odnosu na godinu prije što proizlazi iz povećanog obujma poslovanja. Kad su u pitanju ostali troškovi, nema znatnijeg odstupanja u odnosu na planirane troškove. Likvidnost društva u promatranom razdoblju je zadovoljavajuća. U posljednjem tromjesečju 2006. dionicom kompanije trgovalo se po najnižoj cijeni od 2500 kuna, a najviša cijena iznosila je 4200 kuna. Zarada po dionici za posljednje tromjesečje bila je 84,59 kuna, no na godišnjoj razini dostigla je 236,78 kuna. Tržišna kapitalizacija društva je 634,318.000 kuna. Dioničarima će biti isplaćena dividenda u iznosu od 12,50 posto nominalne cijene vrijednosti dionice. Kad su u pitanju planovi, IGH je u konzorciju s Konstruktorom nedavno predao ponudu za gradnju sportske dvorane u Sinju po modelu javno-privatnog partnerstva. Investicija se procjenjuje na 70 milijuna kuna, a dvorana s četiri tisuće mjesta bit će izgrađena na zemljištu veličine 13.500 četvornih metara. IGH je zainteresiran za još jedan projekt javno-privatnog partnerstva. Riječ je o preseljenju splitske gradske uprave u novu zgradu te prenamjenu Banovine u hotel visoke kategorije. Od ostalih projekata IGH na svojoj listi u Zagrebu ističe Gradski podrum i Bundek. Uz Bundek će se graditi poslovno-hotelski kompleks koji će imati stanove i podzemne garaže, a na parkiralištu u Cesarčevoj istražuju mogućnost gradnje poslovno-stambenog kompleksa s podzemnom garažom. U Dubrovniku IGH s partnerima razvija kompleks Radeljević u Gružu, na kojem planira graditi pedesetak tisuća kvadrata stambeno poslovnog prostora, a slične projekte planiraju realizirati i u Zadru.

Prodor u regiju
IGH je jedan od začetnika ideje o osnivanju građevinskog klastera u kojem bi trebale biti velike tvrtke poput Konstruktora, Dalekovoda, Ingre, Tehnike, Hidroelektre i Viadukta, ali i manje tvrtke. Cilj je, kako je nedavno u razgovoru za Poslovni dnevnik istaknuo Jure Radić, direktor IGH, “izlazak u okružje jer su hrvatski građevinari tu daleko najjači i imaju dobre reference”. “Veći imamo određene pozive iz zemalja poput Saudijske Arabije, Katara, Kuvajta i Omana koje rade velike zahvate. Zemlje bivšeg SSSR-a također su zanimljive”, najavio je tom prilikom Radić. Na njegov poziv Miomir Žužul vodit će strategiju izlaska hrvatskog graditeljstva na svjetsko tržište.

Dionice porasle 21,3 posto; ispod prosjeka tržišta

Dionice IGH ove su godine porasle 21,3 posto. Pokušaj umjetnog stvaranja niske baze za sljedeću godinu nakon što je cijena sredinom prosinca vjerojatno u režiji institucionalnih investitora naglo spuštena sve do 3500 kuna nije u znatnijoj mjeri utjecao na izvedbu dionica Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH-R-A). Štoviše, situacija se već u idućih nekoliko dana normalizirala što ipak nije bilo dovoljno da dionice prošlogodišnjom izvedbom nadmaše iskorak burzovnog indeksa. Sličan se scenarij ponavlja i u ovoj godini jer IGH vidno zaostaje za krupnim pozitivnim pomacima CROBEX-a unatoč velikoj popularnosti građevinskog segmenta tržišta kapitala i atraktivnoj vlasničkoj strukturi i dalje napučenoj institucionalnim investitorima. I upravo u toj činjenici valja tražiti razloge slabije izvedbe u odnosu na ostatak sektora. Naime, riječ je o etabliranom izdanju koje valuacijom, odnosno izostankom spektakularnih poboljšanja u kategoriji profita, nikako nije moglo parirati novijim otkrićima unutar sektora.