Izostanak rezultata u privatizaciji na koje se Vlada obvezala Svjetskoj banci u okviru Drugog programskog zajma za prilagodbu PAL2, a koje je trebala realizirati do 31. ožujka, Hrvatska će još moći “popraviti” kroz slijedećih mjesec dana. Kako saznaje Poslovni dnevnik, Svjetska je banka odobrila prolongiranje zadanog roka za privatizaciju velikih gubitaša – splitske i sisačke željezare, te šibenske tvornice lakih metala.

Uvjeti zajma
U siječnju, kada su završeni pregovori o novom reformskom zajmu za Hrvatsku, vrijednome 150 milijuna eura, hrvatska se strana obvezala ispuniti do konca ožujka nekoliko uvjeta, među kojima je i privatizacija navedenih tvrtki, te među ostalim i upućivanje u saborsku proceduru nekoliko zakonskih prijedloga, kao i objava natječaja za privatizaciju četiri tvrtke iz sustava Hrvatskih željeznica. Te su obveze, naime, preduvjet za konačno odobrenje PAL2 zajma na Odboru izvršnih direktora Svjetske banke, koji bi o tome trebali odlučivati potkraj svibnja. Vlada je, istina, u međuvremenu poduzela privatizacijske aktivnosti na navedenim projektima u metalurškom sektoru, uključujući i privatizaciju posljednjeg državnog poljoprivrednog kombinata VUPIK-a, čiju je privatizaciju u taj kontekst stavio na Upravnom odboru predsjednik HFP-a Damir Polančec. Nažalost i ne samo krivnjom države, postupci nisu dovedeni do željenog rezultata. U slučaju TLM-a na drugi je natječaj stigla obvezujuća ponuda litvanske grupacije Ukio investicione banka, no nije bila u skladu s propozicijama, pa je natječaj ponovljen i u tijeku je razmatranje ponuda, koju je osim spomenutog litvanskog investitora dostavio i konzorcij hrvatskih tvrtki. Odluka bi, prema najavama, trebala biti donesena polovicom travnja, do tada će se znati i tko su potencijalni kupci splitske željezare. Ona je trebala već biti privatiziran, no odabrani je ponuđač, ukrajinsko-hrvatski konzorcij Armko-Smart na prošlom natječaju nakon prihvaćanja njegove ponude iznenadno odustao od kupnje, pa je Hrvatski fond za privatizaciju bio prisiljen raspisati novi natječaj, za koji rok za predaju ponuda istječe 5. travnja. Za Valjaonicu cijevi Sisak, pak, ponude se prikupljaju do 17. travnja, nakon što je početkom mjeseca Upravni odbor HFP-a odlučio odbiti i zagrebački CIOS i američke Commercial Metals Company, zbog neusuglašenosti ponuda s uvjetima natječaja.

HŽ-ova poduzeća
U sva tri slučaja, dakle, pojavile su se okolnosti na koje vlast nije mogla utjecati, no u Svjetskoj banci cijenili su napore koje Hrvatska poduzima da te obveze ispuni. Stoga je i sam rok produljen, a do konca travnja HFP će objaviti i natječaje za ovisna HŽ-ova poduzeća. Ona formalno nisu u portfelju Fonda, no ta će institucija za državu odraditi tehnički dio posla oko same objave natječaja, prikupljanja ponuda i njihove evaluacije, ali će odluku donositi posebno povjerenstvo za privatizaciju HŽ-ovih poduzeća.

Koalicijski partneri traže smjenu Ivezića

Čelnik HFP-a Grga Ivezić neće po svemu sudeći moći predahnuti zbog iskazanog razumijevanja Svjetske banke oko ovih rokova. U Vladi su, navodno, nezadovoljni što se privatizacija odvija usporeno i što aktivnosti ne daju konkretne rezultate, a u političkih se kuloarima čuje i da koalicijski partneri pritišću Vladu da smijeni Ivezića, za čijih se godinu i pol mandata gotovo nije prodao niti jedan većinski dionički paket iz portfelja.