Od svibnja prošle godine do sada Lošinjska plovidba povećala je tonažu flote sa 84.000 tona na ukupno 236.000 tona, uloživši oko 60 milijuna dolara u nabavku pet novih brodova za prijevoz suhog tereta tipa handy i handymax. Prosječno, tonaža brodova ovog tipa koje je nabavila Lošinjska kreće se za manje brodove od 28.000 tona do 45.000 tona, koliko doseže tonaža handymaxa. Do kraja godine, prema riječima direktora brodarstva Lošinjske plovidbe Zlatka Mokovića kompanija planira kupnju još dva nova, inače rabljena, broda za svoju flotu.
Širenje flote
Nakon što je Lošinjska kupila brod Hope od Jadroplova, koji bi trebala preuzeti u roku 30 dana, upravo ovih dana u Indiji preuzima i novonabavljeni brod, handymax Hana koji će sa točno 42.609 tona biti najveći do sada u floti brodara Lošinjske plovidbe. Brod je inače izrađen 1986. godine u Japanu po njihovom projektu. Nakon što je prijašnjih godina sanirano poslovanje Lošinjskog brodara a tvrtka konsolidirana, kompanija je lani odredila strateški pravac koji vodi ka ojačavanju poslovanja u segmentima prijevoza suhog tereta i slobodne plovidbe a podizanje tonaže preko kupnje novog broja rabljenih plovila predstavlja dobar dio realizacije cilja. Brodar Lošinjska plovidba dio je holdinga Lošinjske plovidbe koji u svom sastavu ima tri kompanije; osim spomenutog brodarstva, u holdingu je još i tvrtka brodogradilište d.o.o. te turizam d.o.o. I dok je LPH potpuni vlasnik turističkog i brodograđevnog portfelja, u slučaju LP brodarstva Holding je vlasnik samo 50 posto tvrtke. Ostatak je u vlasništvu tvtki Dalmont i Apple St. Vincent Grenadine koja imaju svaka po 25 posto u vlasništvu. Osnaženje flote posljedica je ukupne konjukture na svjetskom brodarskom tržištu i ciklične faze povoljne klime u brodarskom biznisu koji upravo zato posljednjih godina jača. Inače, brodarstvo Lošinjske poslovanje dijeli u dva segmenta; na linije i fider servis, te slobodnu plovidbu, koja se odnosi na transport suhog tereta. Jačanje kompanije svodi na osnaženje tonaže upravo u segmentu slobodne plovidbe, odnosno servisa prijevoza suhog tereta. Linijski i fider servis subvencionira država. Poslovanje je i uz subvencije međutim već u prošloj godini doseglo granicu rentabilnosti tako da se za ovu godinu očekuje da će ono možda biti i ispod granice isplativosti. Lošinjski brodar u 2006. je na ime subvencija primio 35 milijuna kuna dok je subvencija države za ovu godinu niža, i iznosi 30 milijuna kuna.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu