Cijene nafte porasle su za više od dolara po barelu nakon što su se ponovo pojavile špekulacije oko mogućeg sukoba između Sjedinjenih Država i Irana. U međuvremenu, ruske vojne obavještajne službe su izvjestile o ubrzanim aktivnostima američkih vojnih snaga u blizini iranske granice, što uz nedavno pritvaranje 15 britanskih vojnika i prekjučerašnji početak vojnih vježbi američkih snaga u Perzijskom zaljevu pokazuje kako se situacija na Bliskom istoku sve više zaoštrava. Cijena nafte tipa Brent porasla je za 1,21 dolar na 65,81 dolara po barelu, dok je nafta tipa US crude porasla za 1,02 dolara na 63,95 dolara. Prekjučer na večer cijena je nakratko prešla i 68 dolara, no ipak se postupno spustila, što ukazuje na izuzetnu napetost koja vlada na tržištima glede opskrbe iz Zaljeva, osobito iz Irana, drugog OPEC-ova i četvrtog svjetskog proizvođača nafte. “Skok cijena nafte iznad 68 dolara samo je privremeni fenomen, ali pokazuje da je tržište u stanju visoke pripravnosti za bilo kakve geopolitičke čimbenike”, ističe Takeda Makoto, analitičar Bansei Securitiesa, dok Phil Flynn iz finacijske kuće Alaron Tranding navodi kako je “zbog Irana tržište na iglama”. Makoto je još dodao kako će se cijene sada najvjerojatnije kretati između 62 i 65 dolara po barelu.

Na rast cijena nafte utjecalo je i pritvaranje 15 britanskih vojnika koji su se, prema Teheranu, nalazili u iranskim teritorijalnim vodama, iako London tvrdi suprotno. Britanski premijer Tony Blair rekao je da će, ukoliko diplomatski napori propadnu, napori za oslobađanje britanskih vojnika ući u “novu fazu”. Prvi je korak stupio na snagu jučer, zamrzavanjem službenih bilateralnih odnose s Iranom, što se ne odnosi na kontakte u vezi s oslobađanjem britanskih vojnika. Britanija je opovrgnula glasine da je poslala svoje postrojbe u akciju oslobađanja zatočenih mornara, no kako ističe Christopher Bellew iz brokerske tvrtke Bache Financial, “postoji općenito uvjerenje da bi se moglo dogoditi”. Tržište sada strahuje kako se situacija sve više zaoštrava te da bi se SAD uskoro mogao odlučiti na vojnu akciju protiv Irana, što Washington opovrgava. Početak američkih vojnih vježbi u regiji, koje uključuju dva nosača zrakoplova, oko 100 borbenih zrakoplova, podmornice, frigate, razarače i 10.000 vojnika, najveća je od invazije na Irak 2003. i shvaća se kao direktna prijetnja Iranu. Osim toga, ruski obavještajci su izvjestili o rastućim pripremama američke vojske kako na moru tako i na kopnu dodajući da Pentagon vjerojatno još nije donio odluku o pokretanju napada.

SAD upozorava Kinu zbog prodaje oružja Iranu

Thomas Christensen, zamjenik pomoćnika američke državne tajnice za Istočnu Aziju, rekao je kako Kina mora prestati prodavati oružje Iranu i da mora više učiniti kako bi zaustavila širenje naoružanja te zemlje dodavši da je administracija američkog predsjednika Busha također zabrinuta i oko kineskog investiranja u iranski energetski sektor. “Dali smo Pekingu do znanja da investicije ove vrste, uz nastavak prodaje oružja, šalju pogrešan signal iranskom režimu”, rekao je Christensen dodavši da Kina zaslužuje pohavelu za svoje napore oko sporazuma vezanog uz sjevernokorejski nuklearni program, ali da Peking mora zauzeti oštriji stav i prema drugim međunarodnim pitanjima koji prijete američkim interesima.