Ukupna potraživanja Zagreba na kraju prošle godine iznose 6,999 milijardi kuna, a obveze 1,07 milijardi kuna, podatci su iz redovitog zapisnika o popisu depozita, jamčevnih polga, danih zajmova, vrijednosnih papira, udjela u glavnici, potraživanja i obveza koje je nedavno usvojilo Poglavarstvo. Iako se na prvi pogled čini da su potraživanja Zagreba čak za pola milijarde kune veće od samog ovogodišnjeg proračuna, iz njih treba oduzeti 4,692 milijarde kuna potraživanja koja se odnose na temeljni kapital Zagrebačkog holdinga i 35-postotni udio u zagrebačkoj Zračnoj luci. Sljedeće najveće potraživanje od 720,6 milijuna kuna odnosi se na sredstva od prodaje stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo, koja su iskazana u cijelosti, s još nedospjelim potraživanjima od otkupa. Posebno apsurdan dio tog potraživanja, ali i obveze po istoj osnovi odnose se na već godinama nerazješeni odnos na relaciji grad- država. Grad od 1992. potražuje od države 191 milijun kuna s kamatom od jedan posto godišnje na osnovu državnih obveznica, a država od Grada potražuje 255,4 milijuna jer je Grad 55 posto sredstava od prodaje stanova trebao uplatiti u državni proračun. Već 15 godina niti jedna vlada i uprava Zagreba ne mogu postići dogovor o prijeboju međusobnih potraživanja. Kada se navedeno, zajedno s potraživanjima koja se odnose na zajednička udružena sredstva s bankama koje se koriste za kreditranje poduzetništva i poljoprivrede, ostaje dospjeli iznos 1,5 milijarde kuna koje grad nije uspio naplatiti od fizičkih i pravnih osoba. Najviše, čak 383,6 milijuna kuna, Zagreb nije uspio naplatiti od investitora na ime komunalnog dopirnosa, a 269,2 milijuna kuna nije naplaćeno s osnove komunalne naknade. Na trećem mjestu u udjelu potraživanja Grada je 268,7 milijuna kuna duga zakupoprimaca koji se nalaze u gradskim poslovnim prostorima, stanovima i koriste neizgrađeno građevno zemljište. Nenaplaćeni porez na tvrku s 31. prosincem 2006. iznosio je čak 146,5 milijuna kuna, a porez na cestovna motorna vozila 43,1 milijun kuna. Dugovanja i za ostale komunalje koje su prihod proračuna, a ne neke od tvrtki u sastavu Zagrebačkog holdinga su prilično velike – za odvodnju 23,4 milijuna kuna, za vodoopskrbu 13 miljuna kuna. Nije prikupljeno niti 11,22 milijuna kuna od prava građenja, te osam miljuna od spomeničke rente. Kada bi naplatio samo dio tih potraživanja, grad ne bi niti osjetio gubitak od pola milijarde kuna ove godine od fiskalne decentralizacije. Iz ureda za financije su odgovorili kako su skoro sva dugovanja utužena, te da ih pokušavaju naplatiti i odobravenjam obročne otplate i kompezacijama. “Nenaplaćanih potraživanja će uvijek biti i mi radimo na tome da povećamo naplatu. Uvjeren sam da će se naplata značajno poboljšati kada zastupanje u našim sporovima umjesto Državnog odvjetništva preuzmu privatni odvjetnički uredi, za što je trenutačno raspisan natječaj”, izjavio je gradski pročelnik za financije Slavko Kojić.