Riječki Filozofski fakultet prvi u zemlji obrazuje novi kadar koji bi trebao preuzeti odgovornost za sve važne funkcije u velikim kompanijama ili tijelima vlasti. Primjerice, korporativne komunikacije povezane s marketingom, s primarnom zadaćom komuniciranja na svim razinama sa svijetom izvan kompanije i cementiranja percepcije javnosti o tvrtki. Prvi u Hrvatskoj, godinu dana prije uvođenja Bolonjskog procesa na ostale fakultete u zemlji, prije četiri godine krenuo je Studij kulturologije.

Kulturolozi
Po okončanju tekuće akademske godine na tržište rada Odsjek za kulturalne studije lansirat će prvu generaciju B. A. kulturologa – mladih ljudi široke palete obrazovanja i umnih vještina, školovanih za preuzimanje upravljačkih funkcija s jakim naglaskom na unosu individualnosti i kreativnosti u posao koji se, prema riječima ECTS koordinatora Odsjeka dr. sc. Aljoše Pužara, već za studiranja razlikuju od ostalih studenata prije svega po pristupu učenju. Studij je u svakom smislu potpuno okrenut sadašnjosti i društvenoj stvarnosti. “Od studenata se očekuje da budu veoma kritični prema sustavu u kojem živimo, ali i da ga baš zbog toga dobro upoznaju: od prividno najbanalnije razine preko informacijske pismenosti i znanja više stranih jezika pa do konkretnih područja politike, upravljanja kulturom, poznavanja medija te uopće kretanja u javnoj sferi”, tumači Pužar. To te kadrove stavlja, bez želje da se zanemari itko drugi, u sam vrh ponude novih i fleksibilnih profila na sve gladnijem tržištu rada. “Osobno, iz najdubljih političkih uvjerenja, ne bih htio da ijedan moj student djeluje u velikoj korporaciji, ali to je više-manje pitanje akademskog folklora. Oni će, nažalost ili nasreću, za takvo djelovanje biti jako dobro osposobljeni”, kaže Pužar i sam natjeran da u komunikaciji s ovim studentima mijenja koncepte i pristupe odstupajući od tradicije. “U usporedbi s ostalim akademskim sredinama u zemlji i inozemstvu u kojima sam se kretao ovi studenti su izraženo kritičkog duha”, kaže on. “Takvo aktivno studentsko tijelo koje je u hrvatskim prilikama prilična nepoznanica neprekidno traži visoke pedagoške standarde”.

Studij 21. stoljeća
Projekt kulturologije na Filozofskom fakultetu pokrenut je još 2003. godine. Pužar je bio dio tima koji je pod vodstvom dr. sc. Marine Biti izradio program. Na održanju tih standarda radi mnoštvo nastavnika, od filologa, antropologa, muzikologa do teoretičara u kulturi, a kada je u pitanju istraživanje poslovanja i razvoja kulturne politike, surađuje se i s povezanim institucijama. Studenti uče po najsvježijoj literaturi i vrlo je malo izdanja koja im stižu na stol iz prošlog stoljeća. Dobar dio literature je na engleskom jeziku, a ako se poveća broj inozemnih studenata, moguće je i izvođenje nastave na engleskom. Za sada se na ovom odsjeku, među 150 studenata u svim grupama, nalazi samo jedan strani student, i to iz Slovenije. No navala na odsjek studenata i profesora postojano se pojačava. Od iduće godine nastavlja se studiranje na diplomskoj razini, za MA stupanj kulturologa.

Modul medijskih studija

Odsjek je razvio i modul Medijskih studija, namijenjen četvrtoj i petoj godini (MA stupanj) koji u paketu nudi predmete: Novinarstvo, Stolno izdavaštvo, Pravna strana medija, Tekst, Radio i televizija, Politička kultura, sustav propagadne u medijima, Multimedija, Teorija i praksa novih medija, Film i kultura, Medijska umjetnost… U prve tri godine, među ostalim, studenti izborno slušaju predavanja iz Teorija ideologija, Kulture društvenog protesta i preokreta, Turizma i kulture, Upravljanju resursima u kulturi, Europskim studijima, Europskim integracijama i obrazovanju, Nacionalizma i sociološke teorije… Obvezni kolegiji podrazumijevaju, pored grupe predmeta koji se odnose na jezike, kulturu, politiku, i predmet “Etnički, nacionalni i rasni identiteti” ili pak “Klasni identiteti”.