Hrvatska udruga banaka (HUB) smatra da je uključivanje dugoročnog jamstva za povrat avansa u izračun i osnovicu granične obvezne pričuve (GOP) u funkciji destimuliranja izvoza i razvoja hrvatskog gospodarstva te su s tim pismom odlučili upoznati potpredsjednika Vlade Polančeca, ministra financija Šukera, ministra gospodarstva Vukelića te guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Rohatinskog. U HUB-u su tako zatražili da se jamstva izuzmu iz osnovice obračuna te da se preispitaju i drugi problemi u primjeni granične obvezne pričuve, kao i cijela ta mjera HNB-a. “Mišljenja smo kako garancije za povrat avansa ne povećavaju vanjski dug već samo garantiraju za novac koji je strani naručitelj isplatio hrvatskoj tvrtki, brodogradilištu ili poduzeću koje izvodi velike radove u inozemstvu, kao avansno plaćanje”, rečeno je.

Negativni učinci
Dodali su kako smatraju da uključivanje jamstva za povrat avansa u osnovicu za izračun granične obvezne pričuve u konačnici može dovesti do destimuliranja izvoza i negativnih učinaka na gospodarstvo. Upravo je primjer brodograditelja zanimljiv jer se kod takve vrste “velikih” poslova daje obično avans, primjerice 30 posto ugovorene cijene. Da bi taj avans uopće mogao sjesti na račun tvrtke, banka mora dati brodogradilištu jamstvo za povrat avansa u slučaju određenih problema, odnosno neispunjavanja obveza. Ta banka u pravilu prati klijenta, ukazuje povjerenje domaćem brodograditelju i omogućuje njegove izvozne poslove. Riječ je o postotku inozaduženja i potencijalnih obveza prema inozemstvu radi zaduženja, koji svaka banka mora beskamatno izdvojiti na račune kod Hrvatske narodne banke. K tome, već izdavanje jamstva bez njegova stupanja na snagu podliježe pod GOP. Jasno je stoga, smatraju u HUB-u, da su domaće banke logičniji saveznik domaćim tvrtkama za izdavanje jamstva nego što bi to mogla biti ijedna strana banka. Međutim, to bi savezništvo trebalo biti prepoznato od onih koji bankama nameću regulatorno opterećenje i time posredno destimuliraju izvozne kapacitete zemlje. Ako banka mora i na to izdvojiti 55 posto, to otežava posao poduzećima i izvozu, tvrde u HUB-u. Naime, u izračun i osnovicu GOP-a, po uputi HNB-a, uključena su i dugoročna jamstva za povrat avansa koja se ponajviše izdaju za gradnju brodova i izvođenje investicijskih radova u inozemstvu. Takvim tretiranjem jamstava, navode u HUB-u, nastaju iznimno visoki dodatni troškovi čime se dovodi u pitanje isplativost njihova izdavanja i korištenja, kako velikih izvoznika tako i banaka. Dugoročna avansna jamstva izdaju se u poslovima s dugim proizvodnim ciklusima, a takav način financiranja ujedno je i najpovoljniji za izvoznike uzme li se u obzir cijena kapitala na tržištu te mjera HNB-a o dopuštenoj stopi rasta plasmana banaka u visini od 12 posto za ovu godinu. Direktor HUB-a Zoran Bohaček podsjetio je kako je sredinom prošle godine HUB detaljno upoznao HNB s problematikom primjene GOP-a i predložio pojašnjenja, odnosno izmjene odgovarajućih akata. U odgovoru na upit iz HNB-a za Poslovni dnevnik rečeno je da raspoloživi pokazatelji govore kako u inozemnom zaduživanju banaka u međuvremenu nije došlo do takvih promjena u trendu koje bi opravdavale smanjivanje ili čak ukidanje GOP-a. “Štoviše, zbog stalnog rasta bankovnih plasmana, zasnovanog u velikoj mjeri na inozemnom zaduživanju, morao je od početka ove godine biti uveden obvezni upis blagajničkih zapisa HNB-a na prekomjerni rast bankovnih plasmana.

HNB: Nema ukidanja GOP-a
Središnja banka stoga ne vidi opravdanih razloga za izuzimanje dugoročnih bankovnih jamstava za povrat primljenih avansa iz osnovice za GOP. Riječ je o inozemnom zaduženju u kojemu banka preuzima novčanu obvezu prema inozemnom korisniku jamstva te bi njegovo izuzimanje bilo u suprotnosti s intencijama odluke o uvođenju GOP-a. Prema podacima banaka, takva jamstva ne predstavljaju znatnu stavku u poslovanju. Stoga se pozivanje na interes izvoznika i na nemogućnost financiranja njihovih poslova navedenim načinom doima više kao prikrivanje interesa banaka za pronalaženje kanala za veći rast inozemnog zaduživanja nego kao problem u poslovanju i zapreka poticanju izvoza, kaže se u odgovoru HNB-a.

Kamate će rasti, ali ne pretjerano

HUB je reagirao na medijske napise koji sugeriraju da su kamatne stope u Hrvatskoj više od onih u Europskoj uniji. Smatraju da takvi napisi nisu vjerodostojni s obzirom na to da se kamate na razne kredite ne mogu generalizirati. “Istina je da su kamate na dugoročno posuđivanje sredstava poput onog u stambenim kreditima više nego u Europi, ali s druge strane leasing ili nenamjenski kratkoročni i srednjoročni krediti imaju kamate čak i manje nego je to slučaj u zemljama EU”, izjavili su. Nadodali su kako će kamatne stope, s obzirom na rastući EURIBOR, najvjerojatnije rasti ove godine, ali vrlo malo i ne tako ubrzano kao što je to bio slučaj prošlih godina.