Budući da su sve prognoze govorile o padu ključnih parametara poslovanja Ine u odnosu na devetomjesečni rezultat, jučer konačno objavljeni godišnji pokazatelji zapravo nisu preveliko iznenađenje. Štoviše, zaključak je nekih analitičara da su pokazatelji mogli biti i gori, ali i da se u godini u kojoj naftne kompanije doista bilježe rekordne profite Inin rezultat nikako ne može nazvati uspjehom. Istina, kompanija je realizirala rekordni promet – gotovo 23,5 milijardi kuna, što je 11 posto više nego u prošloj godini i na tragu je prognoza o povećanju prometa. Činjenicu, pak, da je Inina prošlogodišnja dobit iz osnovne djelatnosti u iznosu od 974 milijuna kuna čak za 436 milijuna kuna (31 posto) manja od dobiti u 2005. godini Tomislav Dragičević, predsjednik Uprave Ine, prije svega pripisuje napovoljnim cijenama plina na domaćem tržištu s čime se slaže i većina analitičara. Zbog pojačane konkurencije, ali i neformalne državne kontrole cijena goriva i pridržavanja nepisanog pravila kako nije uputno da ona prijeđe osam kuna, upola manju dobiti (33 milijuna kuna) Ina je imala i u maloprodaji. I u kompaniji to pripisuju nižim maloprodajnim maržama i ograničenju cijena motornih goriva na domaćem tržištu. Međutim, u Ininom rezultatu analitičare mnogo više zabrinjva pad operativne dobiti od 17 posto zbog relativno niskih marži i nepovoljnog randmana proizvoda u rafinerijskoj prodaji kao i pad Inine proizvodnje od gotovo 13 posto. To svjedoči o pravom stanju u rafinerijama i nemogućnosti kompanije da utječe na svoje proizvođačke marže kroz poboljšanje proizvodnog procesa, što su u godini rasta cijene sirove nafte obilato koristili oni proizvođači koji imaju moderna postrojenja. Ina je tijekom prošle godine imala pojačani uvoz derivata s niskim udjelom sumpora, a istodobno joj je zbog istog razloga izvozno tržište dodatno suženo.

Uspješna istraživanja
U obrazloženju rezultata iz Ine kaže se da je taj nepovoljni učinak djelomično nadomješten boljim financijskim rezultatima jer je za razliku od 2005. godine, kad je ostvaren gubitak od 337 milijuna kuna, u 2006. na temelju pozitivnih tečajnih razlika zbog jačanja kune u odnosu na američki dolar ostvaren dobitak od 131 milijun kuna. Neto dobit grupe tako je bila 883 milijuna kuna. Dragičević pritom osobitim uspjehom smatra rezultate u području istraživanja i proizvodnje nafte i plina koji bi prema prognozama trebali pridonijeti povećanju prihoda u budućnosti. Doduše, ne treba isključiti ni kretanje cijena sirove nafte na svjetskom tržištu jer pri njezinu padu Ina ima određenu fleksibilnost u određivanju krajnje cijene derivata. No za Inu i njezin budući rezultat, a posredno i za cijenu dionice, modernizacija rafinerija je od presudne važnosti jer će to Ini dati mogućnost da smanjuje troškove proizvodnje i bolje upravlja proizvodnim procesom u smislu kombiniranja derivata u ovisnosti od potreba na tržištu. Izgubivši sjaj koji je sredinom veljače odvukao cijenu dionica sve do rekordnih 3095 kuna, INA (INA-R-A) je u međuvremenu izgubila i status najaktivnije domaće dionice skliznuvši s radara velikog broja investitora, čiju suzdržanost, čini se, netom objavljeni poslovni rezultati u značajnoj mjeri – opravdavaju.

Euforija
Ono što pritom pomalo začuđuje je relativno benigna reakcija ulagača na podatak o znatno nižoj dobiti iz osnovne djelatnosti, koju je jučer, po svemu sudeći, neutralizirala tek rasprostranjena euforija na tržištu kapitala. Čime se dionica Ine, nakon prilično stidljivog početka, obilježenog mršavim obujmom trgovine i klizanjem cijene do 2837 kuna, na kraju ipak domogla pozitivnog teritorija, dočekavši kraj dana sa 0,2% rasta, na maksimalnih 2880 kuna, ali ovoga puta uz nešto uvjerljivijih 9,3 milijuna kuna prometa (najviše u posljednja dva tjedna).
(S. V. Sardelić, M. Gatara)

Od 2008. cijena plina rast će 10 posto godišnje

Nakon ove izborne godine, od 2008. nadalje cijena prirodnog plina za tarifne kupce (kućanstva) rast će 10 posto godišnje dok se ne izjednači s tržišnim cijenama tog energenta u ostatku kontinenta. Dogovor je to, kako saznajemo, hrvatske vlasti i predsjednika Uprave Ine Tomislava Dragičevića. Time je završen Inin spor s Ministarstvom prouzročen nezadovoljstvom naftne kompanije prvom verzijom novoga Zakona o tržištu prirodnog plina, koji je, naporima obaju strana, ponovno sastavljen. U ovome prijedlogu uklonjene su sve stavke na koje je Ina imala primjedbe, a kako Ina na plinskom biznisu doista gubi po 100 milijuna USD godišnje, najnovija verzija Zakona nesrazmjer cijena između domaćeg i stranog plina smanjivat će iz godine u godinu. Najveća je novost što će veliki potrošači već od iduće godine Ini morati plaćati tržišne cijene plina.
(D. Klobučar)