Beograd – Centrobanka je prošlog tjedna objavila da je njezin novi vlasnik postala ciparska Laiki banka, koja je otkupila 90,43 posto njezinih dionica. Potkraj prosinca prošle godine ciparska je banka dala ponudu za preuzimanje 59,42 posto dionica Centrobanke po cijeni od 19,5 eura po dionici. Toj ponudi prethodio je ugovor što ga je Laiki banka sklopila s jednim dijelom dioničara Centrobanke kojim se obvezala da će 76 posto dionica otkupiti za četrdeset milijuna eura i s trideset milijuna eura sudjelovati u dokapitalizaciji. Prema izvješću što ga prenosi beogradska agencija Beta, najveći dioničar Laiki banke je jedna od najpoznatijih finacijskih institucija HSBC grupa sa sjedištem u Londonu. U njezinu sastavu nalazi se 9800 filajala, koje posluju u 77 zemalja. S novim vlasnikom Centrobanka, prema tvrdnji njezina rukovodstva, postaje financijska institucija od regionalnog značenja. U svom radu najveću pozornost posvetit će korporativnim poslovima, osiguranju, lizingu i investicijskom bankarstvu. Centrobanka je osnovana prije 25 godina, posjeduje osamnaest milijuna eura kapitala i opslužuje pedeset pet tisuća klijenata u trideset filijala. Ciparska Laiki banka je za kupnju Centrobanke dobila suglasnost Narodne banke Srbije, nadležne za davanje dozvola prilikom stjecanja vlasništva iznad 15 posto. Najveći dioničari Centrobanke prema podatcima NBS su: C market sa 16,90 posto, Centroprom (10,54), Hyla (6,22), Centroproizvod Surčin (5,31) te Masters Kragujevac (4,21) posto dionica.

Miloševićev novac
Dolazak ciparske banke na srbijansko financijsko tržište rasplamsala je maštu pojedinih beogradskih medija, koji su to povezali s nekadašnjim pričama da su ciparske banke bile glavno središte u kojem je Slobodan Milošević prenosio milijarde dolara i na taj našin siromašio Srbiju. Još prije nego što je poslije petolistopadskih događaja Milošević svrgnut s vlasti bila je javna tajna da je Srbija preko Cipra obavljala financijske transakcije i tako izigravala uvedene sankcije od međunarodne zajednice. Novci su se zrakoplovima u vrećama prenosili na Cipar odakle su plaćane nabavke za isporučenu naftu, oružje i druge Srbiji prijeko potrebne sirovine. Novac je polagan na privatne račune kako bi se zavarao trag da je riječ o poslovima iza kojih stoji država. Taj odlijev deviza poprimao je obilježje potoka kojim teče med, a mnogi pojedinci nisu mogli odoljeti, a da ga i sami ne “liznu”. U javnosti postoji rasprostranjeno uvjerenje da su sankcije pridonijele nastajanju prvih srbijanskih tajkuna. U vrijeme održavanja izbora, kojih je u Srbiji u to vrijeme bilo dosta često, Milošević je naređivao svojim “podrepašima” da dio novca vrate u zemlju kako bi se napunile prodavaonice prehrambenom robom dok traje predizborna kampanja. Mnogi nisu bili skloni poslušati gazdu pa su pojedini svoju neposlušnost platili glavom. Tako se spekulira da je generalni direktor JAT-a Žika Petrović ubijen zato što je pala sumnja da je dio novca, prebacivan zrakoplovima, zadržao za se.

Četiri milijarde dolara?
Poslije uklanjanja Miloševića s vlasti pri čemu su, kako se sada interpretiraju petolistopadski događaji, dosta kumovali njegovi najbliži suradnici jer je Milošević shvatio da se glavni “mangupi” nalazi u njegovu okruženju, osvajači vlasti objavili su kako Milošević u ciparskim bankama drži četiri milijarde dolara. Glavni protagonist te informacije bio je Mlađan Dinkić, koji je u ulozi guvernera središnje banke boravio na Cipru, ali se odatle vratio bez ijednog dolara, objašnjavajući kako se Miloševićevim devizama zameo trag. Kasnije je, sve do današnjih dana, i sam postao “žrtva” plasirane informacije. Oponenti vlasti vrlo često optužuju Dinkića da je novce našao, ali da ih je “rasuo” na raznim računima u bankama na egzotičnim otocima.

Sve jači burzovni igrač

Centrobanka sve je aktivniji burzovni igrač i u posljednjih nekoliko mjeseci jedno od najlikvidnijih izdanja Beogradske burze. Ti zanimljivije što je Centrobanka na kotaciju uvrštena tek 23. rujna prošle godine. Najbolje je razdoblje za dionicu bilo kraj studenoga i početak prosinca kad je i dosegla (15.11.) povijesni vrhunac od 1400 dinara. Upravo je tada Laiki i predala javnu ponudu, pa se rast ponajviše povezivao upravo s tom činjenicom.