EN DE

HSS i HSLS bi s istim brojem glasova ove godine mogli osvojiti više mandata

Autor: Zoran Daskalović
22. ožujak 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Prof. Ivan Šiber smatra da bi i bez znatnog povećanja broja birača te stranke mogle poboljšati izborni rezultat

Potpisujući sporazum o predizbornoj koaliciji čelnici HSS-a i HSLS-a Josip Friščić i Đurđa Adlešić optimistično su najavili da bi udruženim snagama na sljedećim parlamentarnim izborima mogli udvostručiti broj svojih zastupničkih mandata. Po njihovoj računici predizborno koaliranje moglo bi im priskrbiti 21 do 25 zastupničkih mandata umjesto sadašnjih dvanaest mandata – devet HSS-ovih i tri HSLS-ova. Profesoru zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti dr. Ivanu Šiberu razumljive su optimistične najave čelnika HSS-a i HSLS-a, jer je već i sam čin predizbornog udruživanja dio predizborne kampanje. I predizbornim koaliranjem nastoji se animirati biračko tijelo pa se i optimistične najave podrazumijevaju. Inače, predizborna istraživanja pokazuju da je zajednička “težina” HSS-a i HSLS-a između devet i dvanaest posto glasova birača, dodaje profesor Šiber. Teško je predvidjeti može li im koalicijski sinergijski efekt donijeti veći postotak glasova birača.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Izborni prag
No ako i ne povećaju broj birača koje im prognoziraju predizborne ankete, profesor Šiber smatra kako je moguće da koaliranjem HSS i HSLS dobiju više zastupničkih mandata nego što bi ih dobili pojedinačnim izbornim nastupom, odnosno više nego što ih sada imaju u Hrvatskom saboru. Primjerice, HSLS sa dva do tri posto glasova birača može koaliciji pridonijeti da zajedno sa osam do devet posto HSS-ovih birača dobije više od deset posto biračkih glasova što bi im donijelo drugi zastupnički mandat u izbornim jedinicama u kojima bi postigli takav izborni rezultat. HSP je, podsjeća profesor Šiber, na izborima 2003. godine u prosjeku dobio 6,4 posto glasova birača i osvojio osam zastupničkih mandata, a na izborima prije toga je sa 5,4 posto biračkih glasova imao samo četiri mandata. Prosječnim jednopostotnim povećanjem glasova birača udvostručio je broj mandata, jer mu je u većini izbornih jedinica osiguralo prelazak izbornog praga i jedno zastupničko mjesto. I rezultati prošlih izbora pokazuju da koaliranjem HSS i HSLS s istim brojem biračkih glasova mogu dobiti više mandata nego što su ih dobili prije četiri godine. U prvoj izbornoj jedinici HSS je 2003. godine dobio 4,08 posto glasova birača, a HSLS 3,44 posto i obje su stranke ostale bez zastupničkog mandata jer nisu prešle izborni prag. Ako ove jeseni kao koalicija zadrže svoje birače s prošlih izbora imat će 7,52 posto glasova i jedan zastupnički mandat. U drugoj izbornoj jedinici zajedno bi dobili 19,90 posto glasova (HSS 13,89, HSLS 6,01) što bi im jamčilo najmanje tri mandata koliko su dobili i na prošlim izborima, ali bi im možda donijelo i četvrti mandat. U trećoj izbornoj jedinici HSS je osvojio 8,88 posto glasova, a HSLS 5,99 posto i svaka je stranka dobila po jednog saborskog zastupnika, a zajedničkim rezultatom od 14,87 posto vjerojatno bi dobili tri zastupnika. U četvrtoj jedinici zajedno bi osvojili 11 do 13 posto i dva zastupnička mandata, a prije četiri godine HSS je dobio jedan zastupnički mandat sa 8,50 posto glasova, a HSLS je u koaliciji s DC-om sa 4,52 posto glasova ostao ispod izbornog praga i bez zastupničkog mandata.

Potpisujući sporazum o predizbornoj koaliciji čelnici HSS-a i HSLS-a Josip Friščić i Đurđa Adlešić optimistično su najavili da bi udruženim snagama na sljedećim parlamentarnim izborima mogli udvostručiti broj svojih zastupničkih mandata. Po njihovoj računici predizborno koaliranje moglo bi im priskrbiti 21 do 25 zastupničkih mandata umjesto sadašnjih dvanaest mandata – devet HSS-ovih i tri HSLS-ova. Profesoru zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti dr. Ivanu Šiberu razumljive su optimistične najave čelnika HSS-a i HSLS-a, jer je već i sam čin predizbornog udruživanja dio predizborne kampanje. I predizbornim koaliranjem nastoji se animirati biračko tijelo pa se i optimistične najave podrazumijevaju. Inače, predizborna istraživanja pokazuju da je zajednička “težina” HSS-a i HSLS-a između devet i dvanaest posto glasova birača, dodaje profesor Šiber. Teško je predvidjeti može li im koalicijski sinergijski efekt donijeti veći postotak glasova birača.

Izborni prag
No ako i ne povećaju broj birača koje im prognoziraju predizborne ankete, profesor Šiber smatra kako je moguće da koaliranjem HSS i HSLS dobiju više zastupničkih mandata nego što bi ih dobili pojedinačnim izbornim nastupom, odnosno više nego što ih sada imaju u Hrvatskom saboru. Primjerice, HSLS sa dva do tri posto glasova birača može koaliciji pridonijeti da zajedno sa osam do devet posto HSS-ovih birača dobije više od deset posto biračkih glasova što bi im donijelo drugi zastupnički mandat u izbornim jedinicama u kojima bi postigli takav izborni rezultat. HSP je, podsjeća profesor Šiber, na izborima 2003. godine u prosjeku dobio 6,4 posto glasova birača i osvojio osam zastupničkih mandata, a na izborima prije toga je sa 5,4 posto biračkih glasova imao samo četiri mandata. Prosječnim jednopostotnim povećanjem glasova birača udvostručio je broj mandata, jer mu je u većini izbornih jedinica osiguralo prelazak izbornog praga i jedno zastupničko mjesto. I rezultati prošlih izbora pokazuju da koaliranjem HSS i HSLS s istim brojem biračkih glasova mogu dobiti više mandata nego što su ih dobili prije četiri godine. U prvoj izbornoj jedinici HSS je 2003. godine dobio 4,08 posto glasova birača, a HSLS 3,44 posto i obje su stranke ostale bez zastupničkog mandata jer nisu prešle izborni prag. Ako ove jeseni kao koalicija zadrže svoje birače s prošlih izbora imat će 7,52 posto glasova i jedan zastupnički mandat. U drugoj izbornoj jedinici zajedno bi dobili 19,90 posto glasova (HSS 13,89, HSLS 6,01) što bi im jamčilo najmanje tri mandata koliko su dobili i na prošlim izborima, ali bi im možda donijelo i četvrti mandat. U trećoj izbornoj jedinici HSS je osvojio 8,88 posto glasova, a HSLS 5,99 posto i svaka je stranka dobila po jednog saborskog zastupnika, a zajedničkim rezultatom od 14,87 posto vjerojatno bi dobili tri zastupnika. U četvrtoj jedinici zajedno bi osvojili 11 do 13 posto i dva zastupnička mandata, a prije četiri godine HSS je dobio jedan zastupnički mandat sa 8,50 posto glasova, a HSLS je u koaliciji s DC-om sa 4,52 posto glasova ostao ispod izbornog praga i bez zastupničkog mandata.

Dobitni zbroj
U petoj jedinici HSS je dobio jedan mandat, a jednako je prošao i HSLS u koaliciji s DC-om. HSS je dobio 9,20 posto glasova, a koalicija DC-HSLS 5,02 posto, pa ako bi od toga HSLS-u pripala polovica glasova opet bi zajedno HSS i HSLS imali najmanje dva mandata. U šestoj jedinici HSS je sa 7,27 posto dobio jednog zastupnika, a koalicija HSLS-DC je sa 3,51 posto glasova ostala bez mandata. Gotovo identično se dogodilo i u sedmoj izbornoj jedinici (HSS 7,12 i jedan mandata, HSLS-DC 3,73 bez mandata). U osmoj jedinici su i HSS sa 3 posto glasova birača i koalicija HSLS-DC sa 2,78 posto glasova ostali bez mandata, a zajedno bi na sljedećim izborima mogli dobiti jedan zastupnički mandat. U devetoj jedinici je HSS sa 5,17 posto glasova dobio jedan mandat, a koalicija HSLS-DC je sa 3,24 posto glasova ostala bez mandata. Jednako se dogodilo i u desetoj izbornoj jedinici. Računica pokazuje da bi ponavljanjem rezultata s prošlih izbora doista mogli zajedno dobiti pet do desetak mandata više nego tada. No računica je jedno, a i ponavljanje izbornih rezultata u drukčijim okolnostima može biti sasvim druga priča.

Autor: Zoran Daskalović
22. ožujak 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close