Novougovoreni ili poslovi tik do potpisa ugovora domaćih škverova i brodovlasnika upali su u fazu odgode jer u ovom času nije jasan način pokrića garancija za avansna plaćanja. Riječ je o osam novogradnji što bi se trebale graditi u Brodosplitu, 3. maju i Kraljevici. Bez kontinuiranog ugovaranja poslova dovodi se u pitanje poslovanje škverova, a to vodi u nelikvidnost i konačno do gašenja proizvodnje. Do sada su avanse izdavale komercijalne banke ili HBOR uz jamstva države. Praksa po istim pravilima u ovom segmentu više nije moguća. I posljednji veliki kredit od oko 550 milijuna dolara u kojem Vlada pomaže domaćim škverovima odobren je po europskom modelu jednokratne pomoći poduzećima u teškoćama. Kako će se ubuduće pokrivati avansne garancije – još nije definirano i zato već sada inozemni naručitelji ističu bojazni i najavljuju mogućnost povlačenja s hrvatskog tržišta. Novinar TradeWinds, specijaliziranog časopisa za brodogradnju i pomorstvo, Goeff Garfield iz Londona, sredinom ožujka prenosi kako su zbog kašnjenja u izdavanju garancija za avansna plaćanja brodogradilišta i brokeri ljuti i frustrirani pa postoji i bojazan da bi neki naručitelji mogli napustiti ugovore. Riječ je prije svega o brodovlasnicima koji su naručili gradnju novih osam brodova – tankera, heavy liftera, asphalt carriera i trajekata – u 3. maju, Kraljevici i Brodosplitu. No razmišljanja o povlačenju iz posla sa hrvatskim škverovima ne funkcioniraju na teoretskoj razini jer su praktično sva europska brodogradilišta prebukirana u traženim rokovima i nema slobodnih termina za ubacivanje drugih novogradnji. Ono što jest realna prijetnja ionako posrnuloj brodogradnji jest to što će za gradnju novih brodova, kada ugovori napokon budu osnaženi, domaći škverovi imati manje vremena da ih sagrade, a ako prekorače rok – plaćaju penale. Za svaki dan kašnjenja u brodogradnji škverovi naručiteljima moraju plaćati dnevno penal od 1000 do 15.000 dolara – ovisno o tipu brodu koji grade.

Cijela je situacija zapetljana zbog prilagodbe europskoj brodograđevnoj praksi i legislativi koja ne dozvoljava direktne državne subvencije i državne potpore, osim onih koje su dopuštene u EU po važećim pravilima. Konzultanti EK s individualnim planovima restrukturiranja hrvatskih pet brodogradilišta u rukama, koje su im koncem siječnja poslale uprave, obilaze državna brodogradilišta i kontroliraju stanje na terenu, da bi koncem mjeseca posao zaključili analiziranjem stanja u HB Jadranbrod, krovnoj instituciji hrvatske brodogradnje, koja i sama kreće u definiranje novog statusa. TradeWinds u svom članku navodi kako, iako nije vjerojatno da će Hrvatska ući u članstvo EU prije 2011., Bruxeles u Hrvatskoj žarko želi izbjeći ponavljanje situacije iz Poljske gdje se dvije strane i dalje, tri godine nakon priključenja, spore u pomoći i restrukturiranju brodogradilišta. Inače, druga tranša od 210 milijuna dolara vatrogasnog kredita od 550 milijuna dolara odobrenog od strane Ministarstva financija i AZTN-a na jesen škverovima upravo se realizira i novci sjedaju na pojedinačne račune škverova. Ona je namijenjena za pokriće avansnih garancija koje izdaju komercijalne banke uz jamstva države po fazama gradnje novougovorenih brodova, ali samo za poslove ugovorene do trenutka odobravanja kredita i “ne pokriva” poslove koje su škverovi opcionalno ugovorili nakon toga. Izvori Poslovnog dnevnika navode kako je izvjesno da će se rokovi kako izdanja dviju tranši, tako i otplate kreditnih rata – prolongirati. Najave o prolongaciju otplate idu u smjeru odgode od godine dana. Isprva, prvu tranšu kredita odobrenu za pokriće likvidnosti u visini od 270 milijuna dolara škverovi su trebali početi otplaćivati koncem ožujka, dok se cijeli kredit planirao otplatiti u roku od godine i pol dana.