Vrijednost investicijskih projekata u turizmu za Splitsko-dalmatinsku županiju u idućih deset godina, koju predviđa nedavno usvojeni Glavni plan razvoja turizma, iznosi od 1,72 do 1,92 milijarde eura. Najveće investicije, čak 1,2 milijarde eura, predviđene su na širem splitskom području, a polovica iznosa trebat će se uložiti u smještajne kapacitete. Slijede Makarska s predviđenim ulaganjima od 350 milijuna eura, Brač sa 150 milijuna, Hvar sa 111 milijuna te otok Vis sa 73 milijuna eura ulaganja. U turističke projekte Dalmatinske zagore investirat će se oko 120 milijuna eura. Primjena Glavnog plana razvoja turizma u desetogodišnjem razdoblju trebala bi u županiji povećati broj noćenja turista tijekom godine na 20 milijuna noćenja turista sa sadašnjih 8,6 milijuna, povećati prosječnu dnevnu potrošnju turista sa sadašnjih 45 eura na 75 eura, odnosno povećati ukupnu vrijednost turističke potrošnje na najmanje 1,5 milijardu eura, te zaposliti novih dvadeset tisuća djelatnika u turizmu. Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije predstavlja turizam kao generator gospodarskog razvoja u županiji s posebnim naglaskom na razvijanje ruralnog turizma, kao i gradnju malih hotela, ali i s raznovrsnijom turističkom ponudom. Master plan je u skladu s državnom i županijskom strategijom razvitka, a dopunjen je županijskim regionalnim operativnim planom i Studijom razvoja nautičkog turizma. Splitsko-dalmatinska županija bi, sukladno prijedlogu tržišnog pozicioniranja srednje Dalmacije kao jadranske inspiracije te razvojnim scenarijima rehabilitacije i integracije, trebala podržati razvoj konkurentnih klastera i turističkih proizvoda, uglavnom temeljem razvoja brendiranih i malih obiteljskih hotela s četiri i pet zvjezdica. “To ne znači da neće biti hotela sa tri zvjezdice. No trebamo biti svjesni da je hrvatska obala rijetko netaknuta i lijepa i vrijeme je da to počnemo vrjednovati. Hoteli visoke kategorije privlače goste dubljeg džepa”, kaže Joško Stella, v.d. pročelnik Upravnog odjela za turizam Splitsko-dalmatinske županije. Planom je Županija podijeljena na mikrodestinacije koje čine Trogir, Split i Omiš sa zaleđem, Makarska sa zaleđem, te zasebno otoci Hvar, Brač i Vis. Najmanja ukupna vrijednost investicijskih projekata za područje Splitske rivijere procjenjuje se od 987 milijuna do 1,06 milijardi eura, što obuhvaća samo one identificirane i predložene projekte za koje su vrijednosti investicija bile raspoložive. Za područje Splitske rivijere predloženo je restrukturiranje i podizanje kvalitete glavnine postojećih smještajnih objekata, turističkih atrakcija, infrastrukture i usluga, kao što su ubrzana privatizacija, restrukturiranje i rekonstrukcija Hotela i apartmana Medena, rekonstrukcija hotela Marjan, uređenje plaža u Splitu i Podstrani.

Predviđa se konverzija objekata u gradskim jezgrama Trogira, Splita i Omiša u boutique hotele, uređenje interpretativnog centra “1700 godina povijesti Splita” u staroj gradskoj jezgri Splita i interpretavtivnog centra “Dalmatinske klape Omiš”. Nekadašnja industrijska postrojenja izvan uporabe prenamijenit će se u turističke svrhe kao što je tvornica Dalmacija Dugi Rat ili bivša cementara u Omišu. Predviđeno je proširenje kapaciteta Zračne luke Split, kao i gradnja brze ceste Trogir – Split – Omiš. Od predviđenih oko 350 milijuna eura investicija u turizam Makarske rivijere gotovo 320 otpada na smještajne kapacitete, i to na podizanje kvalitete postojećih smještajnih objekata, kao što su primjerice ubrzana privatizacija i rekonstrukcija hotela u Makarskoj i Živogošću, rekonstrukcija hotela u Brelima. Plan predviđa projekte obnove objekata i područja na obali konverzijom u turističke namjene, kao što su, primjerice, projekti revitalizacije Polja u Baškoj Vodi i Dječjeg sela u Promajni, te gradnju novih smještajnih objekata na Biloševcu u Makarskoj s najvišom kategorijom (pet zvjezdica) i ograničenim kapacitetima (najviše 2250 postelja). Za područje Dalmatinske zagore predložena je gradnja golf-terena i pratećih smještajnih objekata na Sinjskom polju, uređenje etno-eko sela na području cijele županije, gradnja tematskog parka “101 dalmatiner” u blizini autoceste Zagreb – Split i gradnja sportsko-rekreativnog centra Cetina. Vrijednost investicijskih projekata za područje Dalmatinske zagore procjenjuje se na oko 120 milijuna eura. Oko 150 milijuna eura uložit će se u restrukturiranje i podizanje kvalitete postojećih smještajnih objekata, te u gradnju novih smještajnih objekata, zatim gradnju interpretativnog centra “Blaca – Život bijelog kamena” i luku nautičkog turizma u Sumartinu. Na Hvaru su predviđna ulaganja u projekte obnove i repozicioniranja tri hotela u boutique hotele sa pet zvjezdica za goste dubljeg džepa, gradnja integriranog odmorišnog kompleksa visoke kvalitete u Vrboskoj, gradnja Interpretativnog centra “Hvar – tajne starog grada”, te gradnja zračne luke Hvar na području Staroga Grada ili Jelse, vrijedne oko 20 milijuna eura. Na Visu se predviđa gradnja odmorišnog kompleksa visoke kvalitete u Uvali Stonca, gradnja luke nautičkog turizma prve kategorije s tristo vezova, obnova prostora nekadašnje Tvornice ribljih konzervi Neptun u Komiži u turistički kompleks više kategorije, te uređenje interpretativnog centra “Vis – otok skrovište” koji će posjetiteljima i turistima otoka Visa predstaviti i dočarati povijest, kulturno nasljeđe i stil življenja na otoku Visu. Vizija Glavnog plana turizma Županije stvaranje je turističke destinacije više kvalitete koja bi postala miljenicom turističkog tržišta Europe oslanjanjući se uglavnom na razvoj brendiranih i malih obiteljskih hotela s četiri i pet zvjezdica koji bi ‘poslovali’ tijekom čitave godine.