Europska komisija sprema se predstaviti kontroverzni zakon o podizanju minimalnog poreza na dizel u razdoblju do 2010. s važećih 302 na 359 eura za 1000 litara kako bi se stalo na kraj prekograničnom “benzinskom turizmu” i povećala zaštita okoliša. Tim planovima Europska komisija želi suzbiti praksu kojom europski špediteri, čak i uz rizik osjetno duljih transportnih ruta, nastoje iskoristiti razlike u porezima na dizel u pojedinim članicama EU-a. Ta se razlika očituje i u nesrazmjeru u potrošnji dizela po stanovniku u članicama EU pa Luksemburg kao članica s vrlo niskim stopama poreza bilježi potrošnju od čak 4200 litara po stanovniku, dok u nekim drugim članicama EU odgovarajuća potrošnja iznosi tek 750 litara po stanovniku. Sukladno tim porezima, rastu odnosno smanjuju se i prihodi od poreza na to gorivo u članicama EU. Bruxelles je 2002. prvi put pokušao uskladiti porez na dizel na razini EU da bi prošle godine povukao prijedlog odgovarajućeg propisa zbog snažnog otpora pojedinih članica. U 2004. uvedena je u EU minimalna porezna stopa za dizel i bezolovni benzin, ali uz mogućnost brojnih iznimki. Usvajanje novog prijedloga povjerenika EU za poreznu politiku uvjetovano je suglasnošću svih 27 članica, a prethodno ga moraju razmotriti i ministri financija. Osim toga, sama Komisija podijeljena je unutar sebe, a litavska članica EK Dalia Grybauskaite otvoreno se protivi planovima. Međutim, glavni zagovornik, europski povjerenik za poreze, Mađar Laszlo Kovacs smatra kako su nastojanja Komisije u potpunosti s rezultatima posljednjeg sastanka Europskog vijeća, koja daju veliku važnost zaštiti okoliša. “Ovaj potez će kao prvo dovesti do smanjenja emisija stakleničkih plinova, a kao drugo poboljšat će funkcioniranje unutrašnjeg tržišta Europske unije”, istakao je povjerenik.

Od stanja najviše u Europi profitiraju špediterske tvrtke, čiji veliki kamioni pune svoje spremnike gorivom u zemljama gdje je ono znatno jeftinije. Ova vrsta “turizma” dovodi do povećanja emisija C02 te novčanih gubitaka u pojedinim državama članicama, čemu Komisija sada želi stati na kraj. Najviše šteta pri tom ima Njemačka, koja je ujedno i najveća zagovornica povećanja poreza na dizelsko gorivo. Prema nekim procjenama, Njemačka je u 2004. godini zbog “benzinskog turizma” imala gubitaka u iznosu od 1,9 milijardi eura. Također, špediterske kompanije same su stvorile čak 19,3 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU kada je ona imala 25 zemalja članica. Novi prijedlog trebao bi dovesti do smanjenja emisija za 38 posto. EU nedavno obvezala na veće korištenje obnovljivih izvora energije. Međutim, čini se kako Laszlovi argumenti nisu imali odviše utjecaja na povjerenicu za proračun Grybauskaite, koja je odbila poduprijeti plan. Osim nje, planu se također protive i povjerenik za unutrašnje tržište Irac Charlie McCreevy, povjerenica za regionalnu politiku Danuta Hubner, Siim Kallas za administrativna pitanja te Viviane Reding za informacijsko društvo. Grybauskaite se protivi prijedlozima tvrdeći kako su bez procjene makroekonomskog učinka te da se ne uklapaju u ukupnu poreznu strategiju Europske unije. “Protivim se ekološkom populizmu koji je u posljednje vrijeme očito postao vrlo popularan, a sve što se želi progurati opravdava se zaštitom okoliša”, ustvrdila je.