Idući tjedan oko 2500 članova Zanatske štedno-kreditne zadruge Zagreb, najstarije i najveće takve institucije u Hrvatskoj, pismeno će se izjašnjavati o njezinu preoblikovanju u banku. Prije desetak dana, naime, skupština zagrebačkog ZŠKZ-a već je donijela takvu odluku, no sada se i zadrugari, svaki pojedinačno, moraju izjasniti hoće li postati dioničari nove banke. Osnivanje obrtničke banke potaknuto je novim zakonskim propisima usklađenima s onima u Europskoj uniji, u kojoj ne poznaju štedno-kreditne zadruge kakve postoje u Hrvatskoj. Zbog toga se do 1. travnja stotinjak takvih institucija u Hrvatskoj mora izjasniti hoće li se ugasiti ili će nastaviti poslovati kao banka ili kao kreditna unija.

Najviše 100.000 kuna
Zagrebački ZŠKZ-a, kako ističe i upraviteljica Suzana Barada, već odavno ispunjava sve uvjete da postane banka. Osim zagrebačke, obrtnici imaju još 16 štedno-kreditnih zadruga u ostalim gradovima, no većina njih neće imati mogućnosti prerasti u banku. U osnivanju banke, čije je zasad radno ime Obrtnička štedna banka, moći će u prvoj fazi sudjelovati samo postojeći članovi. Oni će, pojašnjava upraviteljica Barada, svoje zadružne udjele i članski depozit pretvarati u dionice, a moći će i kupovati dodatni broj dionica. Skupština ZŠKZ-a Zagreb je odlučila da će temeljni kapital banke iznositi 14 milijuna kuna, nominalna vrijednost jedne dionice 1000 kuna, a maksimalan broj dionica koje će moći imati pojedini dioničar biti će 100, odnosno udjel pojedinog dioničara u temeljnom kapitalu banke bit će do 100.000 kuna. Barada naglašava da će i statutom biti određeno da pojedinačno dioničari neće moći steći više od tog iznosa. Kod prodaje dionica dioničari će ih morati najprije ponuditi ostalim dioničarima Obrtničke banke te zapravo nitko neće moći postati većinski vlasnik.

Interes i u Dubrovniku
Istodobno se odvijaju i razgovori s ostalih 16 obrtničkih štedno-kreditnih zadruga, a koje bi, ako to odobre njihove skupštine, bile pripojene banci i postale bi njezine podružnice. Zasad su, kaže Suzana Barada, sve zadruge načelno zainteresirane, no prije konačnog ulaska u buduću Obrtničku banku i njihovo će poslovanje biti pomno analizirano. I u nekim većim gradovima poput Splita, Šibenika, Dubrovnika ili Siska, u kojima nema obrtničkih štedno-kreditnih zadruga, veliko je zanimanje obrtnika za osnivanje i angažman u budućoj Obrntičkoj banci. Potvrđuje to i Mato Topić, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, koja podržava osnivanje Obrtničke banke. Zagrebačka ZŠKZ, čiji je i sam član, postoji već punih 75 godina, no iako obrtnicima izlazi u susret povoljnijim i bržim uslugama, Topić ističe kako zbog zakonskih ograničenja dio usluga dosad nisu mogli koristiti poput deviznog poslovanja. Stoga je, kaže, desetljećima prisutna ideja o obrtničkoj banci, pa će HOK kao krovna organizacija obavijestiti obrtnike o mogućnostima koje će im pružiti takva banka i lobirat će da se što više obrtnika priključi banci, i kao osnivač i kao korisnik usluga.

Nude se factoring i sredstva EBRD-a

Suzana Barada navodi nove usluge koje će kao banka pružati obrtnicima. Prije svega moći će poslovati i s društvima s ograničenom odgovornošću, što do sada nije bio slučaj, pa je dio obrtnika koji je bio tako registriran bio prikraćen. Klijenti će ubuduće imati i osigurana depozitna sredstva, a nudit će im se i usluge factoringa te osiguranja. Priprema se i osnivanje zasebnog poslovnog subjekta Obrtničke garancijske sheme, projekta kroz koji će obrtnicima koji imaju dobar projekt, no i nedostane instrumente osiguranja, biti na raspolaganju i jamstva do 150.000 kuna, odnosno do 50 posto vrijednosti kredita. Osnutkom banke bit će nam dostupna sredstva EBRD-a i EIB-a za mikrokredite, do 25.000 eura, što je dosadašnji status štedno-kreditne zadruge priječio, napominje Barada.