Zakonsku obvezu prema kojoj su do 12. ožujka sva društvena poduzeća s dioničarskim kapitalom trebala izaći na Beogradsku burzu i izložiti dionice na prodaju ispunilo je svega 10 posto kompanija. I pored toga što je nepoštivanje zakonske odrednice sankcionirano visokim novčanima kaznama, pa čak i zatvorom do tri godine, od 1300 poduzeća u predviđenom roku se za izlazak na burzu prijavilo samo njih 150. Očevidno je da rukovodeći timovi u poduzećima nisu pripremili potrebne prospekte za izlazak na burzu.

Dvostruko više dionica
Je li razlog tomu uobičajeni nemarni odnos prema zakonskim obvezama ili strah od iznošenja loših poslovnih rezultata, saznat će se vrlo brzo. Prema kazivanju Gordane Dostanić, direktorice Beogradske burze, do konca tjedna pouzdano će se znati koliko je poduzeća ispoštivalo zakonsku obvezu o izlasku na Beogradsku burzu. Kada budu sva izašla na burzu, broj poduzeća s dionicama kojih se trguje bit će udvostručen. Znatna promjena sadržana je o tomu što će mali dioničari će i bez dozvole rukovodstva kompanija sada moći iznijeti svoje dionice na burzu tako da će obogatiti ponudu koja se poklapa s pojavljivanjem prvih domaćih investicijskih fondova i dobrovoljnih mirovinskih fondova. Malim dioničarima su dosad upravljačke strukture prijetile otkazom ako slučajno trguju dionicama, ali to nisu mogli činiti bez prospekta poduzeća. Sada je ta zapreka otklonjena. Do konca tjedna Beogradska burza treba obaviti svoj dio posla kako bi od 19. ožujka počelo trgovanje. Pored brokerskih kuća i Beogradska burza će malim dioničarima davati potrebne informacije kako bi se lakše opredijelili hoće li svoje dionice prodavati ili će čekati bolju priliku. Iako su domaći tajkuni pokupovali sve atraktivnije kompanije kada u odsustvu domaćih investicijskih fondova nisu imali konkurenciju, među 1300 poduzeća ima još onih koji privlače pozornost potencijalnih kupaca.

Skriveni biseri
To su dionice Politike, Lukoila, Soko Štarka, C marketa, Laste, Luke Novi Sad, Ikarbusa i mnoge druge. Pozornost privlači iznošenje dionica Politike, u kojoj je 50-postotni vlasnik njemačka kompanija WAZ. Prije nekoliko mjeseci srbijanska vlada je posredstvom Elektroprivrede uložila šest milijuna eura za kupnju dijela vlasništva Politike kako bi omela WAZ da se domogne većinskog vlasništva. Sada kompanija to može postići kupnjom dionica od malih dioničara. Pored kompanija sa zvučnim imenima postoje mala poduzeća dionice kojih su na visokoj cijeni. Takav je slučaj s komunalnim poduzećem Dimničar kojega je vrijednost dionica 200 eura. Poduzeće u kojemu je zaposleno 123 radnika ostvaruje godišnji promet od 1,5 milijuna eura. Poduzeće nema imovinu, a njegova “zlatna koka” je rad s kojim se ostvaruje toliki promet. Očekuje se da će se do kraja tjedna znati koliko će kompanija doista svoje dionice imati izlistane na burzi.

Analitičari očekuju rast prometa

Analitičari očekuju kako će uvrštavanje novih kompanija na burzu podići obujam ukupnog prometa. Prošlotjedni je promet iznosio 4,3 milijarde dinara što je za 19,21 posto više u odnosu na vrijednost prometa ostvarenog prethodnoga tjedna. Kada je riječ o udjelu vrijednosnih papira u ukupno ostvarenom prometu, udjel dionica je s 92,89 posto neuporedivo veći u odnosu na udjel obveznica Republike Srbije sa 7,11 posto. Najlikvidnije su dionice AIK banke koje su prošloga tjedna ostvarile promet od 1,87 milijardi dinara.