U Hrvatskom fondu za privatizaciju jučer su otvorene dvije obvezujuće ponude koje su pristigle za kupnju 80,2 posto šibenskog TLM-a kojeg država neuspješno pokušava prodati godinu i pol dana, pa će se završna bitka voditi između litavske Grupe UBIG Ukio Banko Investicine, koja je u većinskom vlasništvu bogataša Vladimira Romanova, i Konzorcija za preuzimanje i upravljanje TLM-a koji je osnovalo pet hrvatskih tvrtki – Dalekovod, Konstruktor Inženjering, Zagreb-montaža, Feal i Alu Flex Pack. Na trećem međunarodnom natječaju koji je raspisan za preuzmanje paketa od 1,475 milijuna dionica po specijalnoj vrijednosti od jedne kune (nominala je 300) natječajnu dokumentaciju otkupila je i slovačka tvrtka ZNSP, no povukla se nakon provedenog due dilligenca. Prvi je dojam da je litavska ponuda jača, a to su neslužbeni prvi komentari koji su se čuli i u HFP-u.

Sporazum sa sindikatom
Litavci su za dionički paket ponudili 32,46 milijuna kuna, no neočekivano nude zadržavanje 1400 radnika u razdoblju od tri, a ne samo dvije godine. Potpisali su socijalni sporazum sa sindikatom, a predsjednik krovnog Sindikata metalaca Hrvatske Ivo Marjanović nazočio je otvaranju ponuda vidno zaniteresiran, što je objasnio riječima da je sindikat stao na stranu Litavaca procjenjujući da su u preuzimanju obveza pouzdaniji od hrvatskog Konzorcija. Tako se obvezuju da će u sljedećih pet godina zaposliti 140 novih radnika te platiti 35.000 kuna ugovorne kazne po nezakonito otpuštenom radniku. Nude i milijun kuna penala za nepoštovanje kolektivnog ugovora koji su spremni preuzeti. Programom ulaganja litavska tvrtka nudi ukupno 103 milijuna eura s time da bi ove godine uložili 22 milijuna eura u obrtna sredstva, dok bi iduće godine investicija iznosila 40 milijuna eura, 2009. daljnjih 43 milijuna eura te bi program završili 2010. s preostalih 21 milijuna eura. Tu bi investiciju realizirali kombinacijom dokapitalizacije te vlastitih sredstava i bankarskih kredita. Hrvatski konzorcij istaknuo je cijenu od jedne kune po dionici, a nude preuzimanje 1400 radnika na rok od dvije godine. Plaćali bi ugovornu kaznu od tisuću i pol kuna po zaposleniku koji bi bio otpušten u uvjetovanom razdoblju, a preuzimaju i postojeći kolektivni ugovor. No planiraju nešto veću investiciju od 107 milijuna eura koju bi realizirali u podjednakim tranšama u tri godine što je za godinu dana kraće razdoblje. Kao izvor ulaganja isključivo planiraju bankarski kredit s mogućnošću zasnivanja hipotetka.

Dug državi
Najzanimljivija su rješenja ponuđača za preuzimanje obveza TLM-a koji, podsjetimo, duguje Ministarstvu financija 218 milijuna kuna, a temeljem obveza po protestiranim državnim jamstvima koji su obuhvaćeni sa dva ugovora o reprogramu daljnih 155 milijuna kuna. HEP-u, Hrvatskim vodama i Hrvatskim šumama duguju još 86 milijuna kuna. Komercijalnim bankama TLM je dužan oko pola milijarde kuna, no to su nedospjele obveze koje su pokrivene državnim jamstvima. Za obveze prema Ministarstvu financija Litavci nude pola milijuna eura, platili bi u roku od 60 dana od potpisivanja ugovora, a za protestirana državna jamstva nude milijun eura koje bi platili u dvije rate zaključno sa 31. ožujkom 2008. Programom podmirenja potraživanja komercijalnih banaka planiraju sa pet milijuna eura ispuniti obvezu prema Splitskoj banci što bi značilo oslobođenje državnog jamstva u tom iznosu, dok za 460 milijuna kuna tražbina HBOR-a i WEST LB-a nude reprogram kojim bi do 2011. izdali revolving korporativno jamstvo, obnovljivo svake godine, a od 2012. izdali bi HFP-u bankarsku garanciju kojom bi se u cijelosti zamijenila državna jamstva. Prema ostalim državnim vjerovnicima podmirili bi 30 posto od dospjelih obveza u roku od 90 dana, a za ostatak nude diskont od 70 posto i plaćanje u roku od godine dana. Hrvatski konzorcij spreman je preuzeti obveze prema HBOR-u do iznosa od 10 milijuna eura, a nudi po svim stavkama dugova TLM-a prema državi jednokratno plaćanje u visini 1 posto ukupnih obveza. Budući da traži popust od 99 posto i za sva ostala državna potraživanja kao i za nedospjele obveze prema komercijalnim bankama, a nudi preuzimanje ukupnih dugovanja u iznosu od jedan posto, što iznosi desetak milijuna kuna, ispada da bi država uz vlastite tražbine koje otpisuje u iznos od 99 posto trebala pokriti i obveze TLM-a prema komercijalnim bankama za koje je izdala državna jamstva. No hrvatski je ponuđač istaknuo da postoje neevidentirane obveze TLM-a po osnovi dugova radnicima i kupcima. Na potezu je Ministarstvo gospodarstva gdje nakon analize ponuda trebaju procijeniti koja je najpovoljnija te preporučiti novog vlasnika, dok bi konačnu odluku HFP-a trebalo očekivati, neslužbeno se saznaje, najranije koncem mjeseca.

Ponuda UBIG-a

ulaganje 103 milijuna eura
32,42 milijuna kuna za dionički paket
zadržavanje 1400 radnika i zapošljavanje 140 novih

Ponuda hrvatskog konzorcija
1 kuna za državni udjel
107 milijuna eura ulaganja
preuzimanje obveza prema HBOR-u od 10 milijuna eura
jednokratno plaćanje 1 posto ukupnih obveza prema državi