I dok konačni status Kosova još nije riješen, hrvatske kompanije pripremaju se za ulaganja i poslovnu ekspanziju na kosovskom tržištu. Delegacija od predstavnika 80-ak hrvatskih kompanija, predvođena ministrom gospodarstva Brankom Vukelićem, u Prištini će imati konkretne razgovore o mogućim hrvatskim investicijama na Kosovu.

Obilje ugljena
Već sada petnaestak hrvatskih tvrtki otvorilo je predstavništva na Kosovu, i to zagrebački Pastor Inženjering, Tvornica duhana Rovinj, Ina, Ingra, Croatia osiguranje, Apipharma, Ledo, koprivnički Belupo i Podravka, Tehnix iz Donjeg Kraljevca te Splićanka iz Splita. Još tridesetak tvrtki prisutno je na tom tržištu od dva milijuna ljudi posredstvom desetak zastupnika: osječka Saponija, đakovački Meteor, bjelovarski Kestlina, Končar, Dalekovod, Elka, Badel, Pliva, PIK Vrbovec, Belje, Zvijezda, Kraš, Dukat i drugi. Uz njihove predstavnike, poslovne šanse danas će na Kosovu tražiti i predstavnici Nexe grupe, Gavrilovića, Ericssona Nikola Tesle, Hrvatskih željeznica, Munje, Vindije, Gredelja, Korduna, Kutjeva, Paške sirane, Improma, Kamenskog, Instalograda, Croatia pumpe nove, Bilokalnik-drva, Ivanićplasta, tekstilne industrije Kamensko. I Hrvatska elektroprivreda, čiji je čelni čovjek Ivan Mravak u službenom izaslanstvu Hrvatske, nastojat će se uključiti u veliki projekt gradnje termoelektrana. UNMIK je nedavno već raspisao natječaj za gradnju jedne termoelektrane, a neslužbeno se govori o gradnji još pet. Kosovo, naime, obiluje ugljenom, a procjenjuje se da su njegove rezerve oko 15 milijardi tona, što jamči stogodišnju eksploataciju. S Kosovom, odnosno privremenom misijom Ujedinjenih naroda na Kosov,u UNMIK, Hrvatska od lani trgovinske odnose regulira sporazumom o slobodnoj trgovini, a UNMIK je i potpisnik multilateralnog sporazuma o proširenoj Cefti. Uvozne carine za hrvatske proizvode plaćaju se samo za tri grupe proizvoda, naftna ulja, hladnjake i zamrzivače, te organska površinski aktivna sredstva, osim sapuna, a na koje se carine ukidaju početkom 2008. godine. U dijelu trgovine poljoprivrednim proizvodima ostale su uvozne carine za pet grupa proizvoda, i to mlijeko i vrhnje, maslac, sir, proizvode od mesa i neke vrste povrća. Za izvoz na Kosovo potoporu hrvatskim tvrtkama daje i Hrvatska banka za obnovu i razvoj, koja je odsad zaprimila tri upita za financiranje izvoza. Slab interes za kratkoročno osiguranje izvoza roba široke potrošnje u Ministarstvu gospodarstva komentiraju nedovoljnom informiranošću hrvatskih gospodarstvenika o mogućnostima plasmana roba na tržište Kosova, a ističu i nedostatak poslovnih informacija o potencijalnim kupcima s Kosova.

Visoki suficit
Hrvatska godišnje ostvaruje oko 30 milijuna eura ukupne robne razmjene, uz izrazito visok suficit. U prošloj godini ukupna je razmjena iznosila 33,4 milijuna eura, od čega je 32,2 milijuna hrvatski izvoz, a 1,1 milijun eura uvoz s Kosova. Trgovinska razmjena je, prema kosovskim statistikama, u odnosu na 2005. godinu povećana za 13 posto. Glavni uvozni artikl s Kosova inače je sirova i štavljena koža. Ministar Vukelić sastat će se s ministrom trgovine i industrije Kosova Bujarom Dugollijem, voditeljem UNMIK-a za ekonomiju Andreasom Wittkowskim, te kosovskim premijerom Agimom Çekuom.

Stopa nezaposlenosti iznad 57 posto

Kosovski BDP na razini je od 2,3 milijarde eura, a po glavi stanovnika kreće se oko 1100 eura. Stopa nezaposlenosti na Kosovu je iznimno visoka, čak iznad 57 posto. Prosječna plaća u privatnom sektoru na Kosovu iznosi 220 eura, a 168 eura primaju u prosjeku zaposleni u javnom sektoru. PDV na Kosovu iznosi 15 posto za sve robe i usluge osim nekih poljoprivrednih proizvoda za koje vrijedi nulta stopa.