Tijekom 2020. ministar državne imovine Mario Banožić Vladi će predložiti novu listu poduzeća od posebnog državnog interesa. Najavio je to sam Banožić na jučerašnjoj radionici o unaprjeđenju procesa restrukturiranja tvrtki u državnom vlasništvu, u okviru projekta pomoći strukturnim reformama koji podupiru EBRD i EK. 

Kako će izgledati nova lista, nije detaljizirao, tek je najavio da će biti usuglašena s resornim ministarstvima, te smjernicama OECD-a. Neslužbeno se čuje da će popis biti smanjen, odnosno da će neka od 39 poduzeća koja su trenutno u statusu 'strateških' biti preseljena u portfelj CERP-a. Istaknuo je i kako će kriterij izmjene liste biti preispitivanje uloge države u vlasništvu i u djelatnosti kojom se poduzeće bavi, odnosno jasno definiranje zadovoljenja javnog interesa.  

Novi alati ostali u sjeni
Budući da je riječ o tvrtkama koje su prema posljednjim podacima imale 50 milijardi kuna prihoda, upravljaju imovinom vrijednom 214,5 milijardi i zapošljavaju više od 46.000 radnika, kao i da je u sedam godina s liste već brisano 20 tvrtki, ta je vijest pomalo ostavila u sjeni glavnu temu radionice – predstavljanje alata za poboljšanje restrukturiranja. Prije svega, ti alati obuhvaćaju jedinstvenu aplikaciju za izvještavanje kroz koju će se ranije moći detektirati problemi.

Inače, prije Božića je na snagu stupila obveza predaje kvartalnih, polugodišnjih i godišnjih izvještaja Ministarstvu. Iz Banožićeve prezentacije koju je slušalo oko 150 članova uprava i NO-a državnih tvrtki jasno je da je praćenje upravljanja jedna od slabijih točki postojećeg sustava, a uz veći angažman i aktivniju ulogu Ministarstva i CERP-a čulo se i preporuke da se u NO-e imenuju ljudi s iskustvom iz privatnog sektora, kao i da u tvrtkama u restrukturiranju angažiraju specijalne savjetnike NO-a koji će imati status privremenih stručnjaka za restrukturiranje. 

Država kao aktivan vlasnik
Preporuka je i da se NO-i češće sastaju, više koriste pomoć vanjskih stručnjaka, ali i internih, odnosno iz Ministarstva i CERP-a. Naravno, pristup i aktivnosti djelomično će se razlikovati za tvrtke od posebnog interesa i one ostale, no u svakom slučaju, kako je zaključio ministar, cilj je bolje korporativno upravljanje i rezultati, te da država ne postane samo dobro informiran, nego i aktivan vlasnik.