Štednja u bankama u zadnjem mjesecu prošle godine dosegnula je 301,2 milijarde kuna nastavljajući rast na godišnjoj razini.

Premda je u usporedbi sa studenim štednja u prosincu smanjena za 646 milijuna kuna, vjerojatno (i) zbog rekordne blagdanske potrošnje od gotovo 16 milijardi kuna, od kraja 2018. u banke se slilo dodatnih 12,5 milijardi kuna (+4,3 posto).

Rast depozitnog novca
Kao i u prethodnom razdoblju, godišnji rast ukupnih depozita – koji uključuju depozitni novac te štedne i oročene depozite – posljedica je isključivo rasta depozitnog novca, uglavnom novac na transakcijskim računima. Na mjesečnoj razini depozitni novac je porastao 3 posto dosegnuvši 106,2 milijarde kuna, pa čini 35,4 posto svih depozita. Selidba štednje na 'a vista' račune dvoznamenkastim stopama logična je posljedica niskih kamatnih stopa koje oročavanje novca na dulje staze čini neisplativim.

U prosincu je depozitni novac porastao 15,6 posto gleda li se prosinac prethodne godine, a riječ je o iznosu od 14,3 milijarde kuna. Istodobno, oročena štednja topi se na mjesečnoj, kao i na godišnjoj razini. U bankama je trenutno 194,9 milijardi kuna posuđenih na dulji rok, 1,9 milijardi manje nego prije godinu dana.

Neisplativo, ali…
Analitičari Raiffeisen banke takva kretanja (ponovno) objašnjavaju okruženjem niskih kamatnih stopa na oročenu štednju "pa se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine višak raspoloživog dohotka koji polako raste s oporavkom gospodarstva, slijeva na najlikvidnije oblike depozita". 

Puno je kompleksniji fenomen zašto, unatoč neisplativosti jer kamate ne pokrivaju ni inflaciju, štediše nemaju alterativu niti žele ulagati u druge klase imovine. Iznimka su nekretnine čiji rast cijena sve češće postavlja pitanje stvara li se na tržištu novi balon.