U Hrvatskoj je tijekom 2019. proizvedeno 2,3 milijuna tona kukuruza, a što je rast od 7,4 posto, pokazuju prve procjene Državnog zavoda za statistiku.

Istodobno je rasla i proizvodnja soje i lucerna, dok je najviše pala proizvodnja šećerne repe, za 8,6 posto. Kukuruz (merkantilni i sjemenski) je prošle godine zasijan na 256 tisuća hektara, 21 tisuću više u odnosu na godinu ranije, a proizvedeno ga je 159 tisuća tona više. Prirod po hektaru lani je bio devet tona, što je smanjenje prema 2018. kad je iznosio 9,1 tonu. Proizvodnja soje se procjenjuje na 246 tisuća tona, što je 0,4 posto više nego u 2018., a povećana je i proizvodnja lucerne, za 4,3 posto, na 194 tisuće tona.

Sojom je lani zasijano 79 tisuća hektara ili dvije tisuće više nego u godini ranije, a prirod po hektaru je iznosio 3,1 tonu (u godini ranije 3,2 tone).  Procjenjuje se da je proizvodnja šećerne repe u 2019. smanjena za 8,6 posto, na 709 tisuća tona. Iz DZS-a pojašnjavaju da je uzrok smanjenoj proizvodnji manja žetvena površina za dvije tisuće hektara.

Naime, šećerna repa je lani bila zasijana na površini od 12 tisuća hektara, a godinu prije na 14 tisuća. Prirod po hektaru je iznosio 61,2 tone, u odnosu na 55,2 tone u 2018. godini. Pala je i proizvodnja suncokreta, za 2,7 posto, na 108 tisuća tona, silažnog kukuruza za 3,5 posto, na milijun tona i krumpira za 7,2 posto, na 141 tisuću tona. Suncokreta je lani zasijano na 36 tisuća hektara, a u odnosu na 37 tisuća hektara u 2018., no prinos po hektaru je ostao isti i iznosi tri tone po hektaru. 

Površine pod silažnim kukuruzom lani su prema godini ranije povećane za tisuću hektara, na 26 tisuća hektara, a prirod po hektaru je smanjen s 41 tone u 2018., na 39 tona lani. Kasni i sjemenski krumpir lani je zasijan na sedam tisuća hektara, isto kao i godinu ranije, a prirod po hektaru je smanjen s 20,9 tona po hektaru na 19,7 tona, pokazuju prve procjene Državnog zavoda za statistiku.