Zagrebački Filozofski fakultet je u partnerstvu s Rumunjskom akademijom, Uredom finskoga premijera te latvijske jezičnotehnološke tvrtke Tilde razvio višejezični komunikacijski sustav  koje svim sudionicima tijekom predsjedanja Vijećem Europske unije u 2019. i 2020. godini u zemljama domaćinima pomaže u nadilaženju jezičnih barijera te im olakšava pristup raznim obavijestima.

Projekt Prevoditelj za predsjedanje Vijećem Europske unije u sklopu kojeg je sustav razvijen, poduprla je Europska komisija kroz program Instrument za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility, CEF). Njegova ukupna vrijednost je 828.000,00 eura, a vrijednost hrvatskoga udjela je 112.000 eura. Tako je udio europske potpore 75 posto, a svaki je partner morao osigurati po 25 posto. 

Prevoditelj, odnosno sustav za strojno prevođenje, izgrađen je uz pomoć umjetne inteligencije i to primjenom tzv. neuronskih mreža kao najnovijih metoda za izradu takvih sustava. Kako kaže Marko Tadić, voditelj projekta na Filozofskom fakultetu o njegovoj komercijalizaciji još nisu razmišljali s obzirom na to da je u pitanju EU projekt na kojem oni imaju ulogu akademskog partnera. Svakih šest mjeseci partneri se mijenjaju ovisno o tome koja država presjeda Vijećem EU-a. 

Pitanje komercijalizacije
"Koordinator projekta je jezičnotehnološka tvrtka Tilde iz Latvije i možda bi oni mogli biti zainteresirani za komercijalizaciju ideje. Iako je projekt rezultat EU novca u njemu je svakako pomogla i naša pamet te smo uz pomoć umjetne inteligencije razvili alat za komunikacijske kanale 21. stoljeća. Samo za testiranje sustava koristili smo pola milijuna rečenica, a potencijal sustava je daleko veći od toga. Za malu zemlju poput naše i jezik poput našeg ovakvi sustavi doprinose očuvanju jezika i zbog toga imaju još veću važnost. Kad prevode, sustavi neuronskoga strojnoga prevođenja ispituju čitavu rečeničnu okolinu u tekstu i proizvode visokokvalitetne prijevode koji stilom najaviše nalikuju ljudskim prijevodima", objašnjava Tadić.

'Know how' za budućnost
Dodaje kako su kroz ovaj projekt dobili "know how" za razvoj sličnih alata u budućnosti. S obzirom na to da u Europi postoje 24 službena jezika i još 60 regionalnih i manjinskih, jasno je koliko je strojno prevođenje važno, ne samo za prevođenje službenih i pravnih dokumenata Unije, nego i za stvaranje europskog digitalnog jedinstvenog tržišta.

Naime, čak 45 posto Europljana preko interneta ne kupuje nijedan proizvod ili uslugu ako nije predstavljena na njihovom materinskom jeziku.