Rekordni suficit tekućeg računa platne bilance ojačat će pritisak na Berlin da ojača domaću potražnju i poveća uvoz.
Njemačke javne financije ne može uzdrmati ni globalni trgovinski rat, ako je suditi po procjeni još jednog rekordnog iznosa viška na tekućem računu.
Međutim, to će dodatno pojačati pritisak na vladu kancelarke Angele Merkel od koje se traži veća javna potrošnja.
Njemačke javne financije ne može uzdrmati ni globalni trgovinski rat, ako je suditi po procjeni još jednog rekordnog iznosa viška na tekućem računu.
Međutim, to će dodatno pojačati pritisak na vladu kancelarke Angele Merkel od koje se traži veća javna potrošnja.
Bolji od Japana
Kako ekskluzivno doznaje Reuters, ekonomski institut Ifo trebao je u ponedjeljak objaviti procjenu podatka o suficitu tekućeg računa platne bilance – koji bilježi tokove roba, usluga i investicija – za prošlu godinu od 293 milijarde dolara.
Do zaključenja broja službena objava Ifo-a nije bila poznata. Međutim, iznos od 293 milijarde dolara bio bi najveći na svijetu, ispred Japana koji je lani ostvario suficit od 194 milijarde dolara, pokazuju izračuni tog ekonomskog instituta.
BDP-a dosegnuo je lani njemački suficit tekućeg računa
To bi ujedno bila i četvrta godina zaredom da Njemačka iskazuje najveći suficit tekućeg računa na svijetu. Ekonomist Christian Grimme smatra da je njemački višak lani porastao za 16 milijardi eura na približno 7,6 posto BDP-a.
Rast svima
Nesumnjivo je da će takav podatak dati dodatni argument Europskoj komisiji i Međunarodnom monetarnom fondu koji već neko vrijeme apeliraju na Berlin da učini više na ojačavanju domaće potražnje i povećanju uvoza. Time bi se smanjile globalne trgovinske neravnoteže i potaknuo gospodarski rast u drugim dijelovima svijeta. Europska komisija smatra dugoročno održivim višak u visini 6 posto BDP-a. Rekordni suficit najvećim je dijelom rezultat većeg izvoza od uvoza.
Njemačku izvoznu snagu od početka svog mandata kritizira i američki predsjednik Donald Trump. Christian Grimme tumači da je njemački izvoz oštro porastao u drugom polugodištu zbog snažnijeg izvoza u SAD uslijed slabljenja eura te povećanog izvoza u Veliku Britaniju gdje se dijelom oporavila potražnja. "S druge strane, uvoz je porastao vrlo slabo u ljetnom dijelu 2019. godine", ocijenio je analitičar Ifo-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu