Vlada RH glasala je u travnju 2017. protiv ukidanja naknada za roaming građanima i građankama unutar granica EU-a izražavajući brigu za gubitke koji bi mogli odvratiti telekom industriju od budućih ulaganja u Hrvatsku kao turističku i geografski specifičnu zemlju. Istovremeno, na stranicama Sabora nije zabilježeno da su saborska radna tijela uopće razmatrala ovakvo Vladino stajalište.

Dok je praksa Vlade RH da stajališta koja će zastupati u institucijama Europske unije donosi na zatvorenim sjednicama, a ministri Hrvatski sabor više ni sporadično ne izvještavaju o sastancima Vijeća Europske unije na kojima su zastupali hrvatske interese, među članicama EU postoje i drugačiji primjeri. Resorni ministri u Estoniji, Danskoj, Finskoj, Švedskoj predstavljaju i brane stajališta pred specijaliziranim parlamentarnim odborima ovlaštenima nadzirati rad Vlade u europskim poslovima. Prije svega u Vijeću Europske unije, koje predstavlja glas vlada zemalja članica i gdje resorni ministri odlučuju o prijedlozima Europske komisije i Parlamenta, a koje je Europska ombudsmanica u svojem izvješću nazvala netransparentnom, 'crnom kutijom'.

Prema Zakonu o suradnji Sabora i Vlade u europskim poslovima saborski Odbor za europske poslove ima gotovo jednake ovlasti. Odbor može zatražiti od Vlade izvješće o održanom sastanku Vijeća EU, kao i o pripremama za sljedeći sastanak, može predložiti nadležnom ministarstvu provedbu postupka procjene učinka propisa, Vlada je dužna izvijestiti Sabor ako odstupi od zaključaka Odbora o stajalištu koje će zastupati u institucijama Europske unije. Pregled europskih poslova Hrvatskog sabora od ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja, do 30. lipnja 2018. godine objavljen na saborskim stranicama pokazuje, međutim, da Odbor te ovlasti koristi sve manje. Tako je od 2015. godine zabilježen stalni pad broja izvještaja ministarstava o sastancima Vijeća EU na kojima su zastupali hrvatska stajališta, a ne spominje se niti jedan slučaj da je od resornog ministarstva tražena provedba postupka procjene učinka propisa.