Ma koliko mnogi građani to baš ne osjećaju u svakodnevici, statistički i uprosječeno gledano sektor kućanstava bilježi već prilično dugi niz pozitivno intoniranih pokazatelja bogatstva i/li blagostanja.

Taj predznak osim raspoloživog dohotka i rasta potrošnje uporno potvrđuje i rast neto vrijednosti financijske imovine kućanstava. Prema statistici financijskih računa koje tromjesečno objavljuje HNB, na kraju lanjskog rujna vrijednost je raznih oblika financijske imovine kućanstava – od štednje u bankama i mirovinskim fondovima do vlasničkog kapitala – dosegnula gotovo 500 mlrd. kuna, što je 30 milijardi više nego godinu prije.

I financijske obveze građana, a to su uglavnom one po kreditima, su porasle, ali za 7,6 milijardi (na ukupno 141) pa se u konačnici neto financijska imovina kućanstava u tih godinu dana "podebljala" za više od 22 mlrd., na 359 milijardi. Gotovo polovina financijske imovine tog sektora poslovično otpada na štednju (tzv. valutu i depozite) u kojoj je krajem rujna bilo 248 milijardi kuna ili devet više nego godinu prije. To ne znači da su građani baš "neelastični" na praktično nulte kamate na depozite, ali ta je sklonost neupitna, a ponešto govori i o povjerenju i stupnju razvoja tržišta kapitala, ali i poduzetničkoj klimi.

S tim u vezi ostaje primijetiti da se proteklih godina bilježi i rast potražnje i cijena stambenih nekretnina, a time i realne imovine kućanstava, ma koliko je domaće tržište nekretnina plitko i selektivno, a time i ne pretjerano reprezentativno u kontekstu vrijednosti realne imovine stambenog fonda kućanstava. Kad je riječ o financijskoj imovini, ona pospremljena u mirovinske fondove i osiguranja druga je po vrijednosti, a dosegnula je 132 milijarde ili gotovo 15 milijardi više nego u rujnu 2018.

Istodobno, vrijednost imovine u vlasničkom kapitalu, bilo u dionicama ili udjelima (uključujući i one u vlastitim tvrtkama d.o.o.-ima) je povećanjem za 5,8 mlrd. premašila 102,5 milijardi.  U Sektoru poduzeća, pak, u odnosu financijske imovine i obveza poslovično pretežu obveze, a potkraj rujna one su "pretezale" za 443 milijarde ili sedam više nego godinu prije. Pritom su obveze tog sektora po kreditima u godinu dana smanjene za 11 milijardi (na 329), ali su one na ime vlasničkog kapitala povećane za 22 milijarde, na ukupno 443 milijade kuna.