Od ukupne iskorištene poljoprivredne površine u Hrvatskoj oko sedam posto odnosi se na 'organske hektare', a u šest godina njihov je broj u Hrvatskoj povećan gotovo najviše u EU.

Prema usporednim podacima Eurostata, u Hrvatskoj je u razdoblju 2012.-2018. eko površina više nego utrostručena (s 32 na 103 tisuće hektara), a sličnom dinamikom (3,3 puta) među članicama Unije povećana je samo u Bugarskoj. No, dok je Bugarska i dalje na začelju po udjelu organske u ukupno iskorištenoj poljoprivrednoj površini, Hrvatska se uvelike približila europskom prosjeku od 7,5 posto.

Pritom su na razini EU u spomenutom šestogodišnjem razdoblju eko površine povećane za više od trećine (34%, na ukupno  13,4 milijuna hektara).  Međutim, poznavatelji stanja u domaćoj poljoprivredi reći će kako uzlet ukupnog broja hektara koji zadovojavaju zahtjeve vezane uz zaštitu okoliša i ekološku proizvodnju dobiva drugu dimenziju kad se sagleda i proizvodnja koja iz njih proizlazi. Ukupno gledano ona je i dalje skromna, pa upućeni promatrači tvrde kako rast eko površina u nas vjerojatno više govori o izdašnijim poticajima koje one nose.

U strukturi naših "organskih hektara", uz oranice, značajan dio čine površine pod travnjacima i pašnjacima koji ne rezultiraju značajnijim proizvedenim količinama. U smislu proizvodnje s atributom organske kod nas je najviše pšenice i pira, a razmjerno solidne su i količine organske soje.

Inače, u EU udjelom eko površina prednjači Austrija, u kojoj je takav gootvo svaki četvrti hektar ukupno iskorištenih poljoprivrednih površina. U Estoniji i Švedskoj njihov je udjel nešto iznad 20 posto, a u Italiji i Češkoj oko 15. Nasuprot tome, najmanje udjele organskih površina bilježe Malti (0,4%), Rumunjska (2,4%) te Bugarska, Irska i Velika Britanija sa po 2,6% organskih hektara. Hrvatska je s oko 7 posto na sredini ljestvice, a susjedna Slovenija je na iznadprosječnih 10%.