Iako bi LNG terminal u Omišlju na Krku trebao biti zgotovljen u siječnju 2021. godine, protekli petak je završena ključna investicija koja će tom terminalu dati tržišni smisao. Naime, u Velikoj Ludini u Moslavini je u rad puštena plinska kompresorska stanica (KS1) vrijedna gotovo 210 milijuna kuna. Iako je ova kompresorska stanica bitna i nevezano za LNG terminal jer će omogućiti kvalitetnije upravljanje i harmonizaciju plinskih sustava u Hrvatskoj, ona će omogućiti i dvosmjerni promet plinom između Hrvatske i Mađarske.

Kompleks na pet hektara

Konkretno, to znači da će, osim što je dosad ruski plin preko Mađarske mogao biti isporučivan u Hrvatsku, sada i plin iz Hrvatske, uglavnom se računa na LNG s Krka, moći ići prema Mađarskoj, a prema potrebi i dalje prema centralnoj i istočnoj Europi. Kako je na samom otvaranju pojasnio Ivica Arar, predsjednik Uprave Plinacroa, u Hrvatskoj se o ovakvom objektu počelo razmišljati još ranih 2000-ih. No, ulaskom u EU smo dobili vjetar u leđa jer je Unija donijela direktivu kojom traži da svi plinovodi u EU budu dvosmjerni. KS1 će omogućiti da se harmonizira hrvatski plinski sustav koji se sastoji od starijih plinovoda koji su na 50 bara tlaka i onih novijih koji su na 75 bara. Sama KS1 se sastoji od 12 nadzemnih objekata na pet hektara zemljišta. Tri kompresorske pumpe u stanici, od kojih dvije u radu te jedna rezervna, imaju maksimalni kapacitet upumpavanja 201 tisuću kubnih metara na sat (m3/h). Očekuje se da kompresori neće raditi 24 sata na dan 365 dana u godini, već prema potrebi. Projekt KS1 započeo je 2015. studijom izvodivosti, a nakon toga je 2017. izdana građevinska dozvola te su sredinom 2018. započeli radovi.

Velika Ludina je izabrana, kažu u Plinacrou, kao idealna lokacija jer je na razmeđi glavnih plinovoda u Hrvatskoj, a uz to je i na pola puta između terminala u Vodnjanu, na koji dolazi plin s Ininih sjevernojadranskih naftnih platformi (a dolazit će i iz “obližnjeg” mu LNG-a iz Zlobina kod Bakra), i Donjeg Miholjca i tamošnje stanice za interkonekciju s Mađarskom. “Uistinu smo ponosni na činjenicu da je, zahvaljujući predanom radu naših zaposlenika i svih ostalih uključenih u projekt, kompresorska stanica izgrađena u planiranom roku od 16 mjeseci. Ovo je bio jako složen zadatak jer je riječ o najkompleksnijem objektu na hrvatskom plinskom transportnom sustavu”, kazao je Arar te dodao da je riječ je prvom od velikih projekata koji će biti realiziran u sklopu 2018. pokrenutog trećeg Plinacrovog investicijskog ciklusa.

Strateški za cijelu EU

O važnosti ovog projekta, koji nije strateški samo za Hrvatsku nego i za čitavu Europsku uniju, govorili su na svečanosti otvaranja i premijer Andrej Plenković kao i resorni ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Plenković je istaknuo da to postrojenje, s obzirom na to da omogućuje dvosmjerni transport plina, daje novu, stratešku dimenziju energetske sigurnosti i sigurnosti opskrbe plinom u Hrvatskoj. Dodao je i da će ovaj projekt dati dodatnu snagu suradnje Hrvatske i Mađarske.

Izvođač građevinskih radova na KS1 je bila domaća zajednica ponuditelja koju čine tvrtke Monter strojarske montaže, Elektrocentar Petek i S.C.A.N., dok je proizvođač glavne opreme, triju kompresorskih jedinica, rumunjska tvrtka Euro Gas System S.R.L. (EGS).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost