Društvene mreže posljednjih dana pune su oglasa u kojima poslodavci traže radnike. Riječ je o radnim mjestima diljem Hercegovine (Ljubuški, Međugorje, Mostar, Čapljina…).

Kada je riječ o radnicima za kojima je trenutačno pomama, to su: konobari, šankeri, kuhari, trgovci, sobarice i spremačice, kao i radnici u građevini. Nedostatak radne snage prisilio je poslodavce i na davanje većih plaća te se tako u oglasima određenih tvrtki koje potražuju djelatnike, uz stabilno radno mjesto, nude dnevnice koje iznose i 100 konvertibilnih maraka. Tako tvrtka Malijos iz Mostara traži dva radnika u proizvodnji PVC i ALU stolarije, i to po cijeni od 8 do 12 konvertibilnih maraka po satu. Za osmosatno radno vrijeme u ovoj tvrtki radnik može zaraditi od 60 do gotovo 100 konvertibilnih maraka.

Kako piše Večernji list, etno selo Herceg iz Međugorja traži pet radnika, od čega jednu domaćicu, tri sobarice te jednu čistačicu. I ova tvrtka nudi dobre uvjete rada te mogućnost profesionalnog napretka i unaprjeđenja. Dom za stare i nemoćne “Grubišić” iz Ljubuškog u potrazi je za medicinskom sestrom ili tehničarom, a u oglasu je naglašeno kako su otvoreni i za prijave iz drugih županija. Više butika i suvenirnica na području Međugorja traži prodavače. Jedini uvjet je poznavanje nekog od stranih jezika (toliko da se može sporazumjeti s kupcem). Međugorje vapi i za kuharima te pomoćnim radnicima u kuhinji, kao i sobaricama. Naime, sezona samo što nije počela, a radnike se sve teže pronalazi. U problemima su i vlasnici ugostiteljskih objekata diljem Hercegovine. Konobari, kuhari, šankeri (koji se nisu odselili) polako se spremaju za sezonu izvan Bosne i Hercegovine, gdje im se nude znatno viša primanja i bolji uvjeti rada.

Naime, već godinama u siječnju i veljači u gradove diljem Bosne i Hercegovine dolaze predstavnici raznih hotela iz Hrvatske u potrazi za radnicima, nudeći im uvjete rada kojima je teško odoljeti. Prošle godine Republici Hrvatskoj nedostajalo je 20.000 radnika samo u turizmu, a ove godine očekuje se kako će taj broj biti i veći. Onima koji nemaju uvjete za rad u Hrvatskoj, otvorena su vrata tržišta Crne Gore, koja također u proljetnim i ljetnim mjesecima vapi za ovom vrstom radne snage.

Brojni stručnjaci već godinama upozoravaju kako će BiH doći do situacije kada će, koliko god to apsurdno zvučalo, morati uvoziti radnu snagu budući da se turizam i ugostiteljstvo u ovoj zemlji sve više razvijaju, a ne postoji dovoljan broj obrazovnih ustanova koje bi školovale kadrove kojih manjka na tržištu. Naime, otvaranjem većeg broja ugostiteljskih, ali i građevinskih škola, te usmjeravanjem mladih ljudi na ovu vrstu obrazovanja došlo bi do kolikog-tolikog balansa na tržištu rada. S druge strane, smanjio bi se broj onih koji starost dočekuju na zavodu za zapošljavanje bez ijednog dana radnog staža, jer su se izabrali školovati za zanimanja kojima je tržište rada u Bosni i Hercegovini prezasićeno.