U programu hrvatskog predsjedavanja Vijećem EU unutar četiri široko postavljena prioriteta – Europa koja raste i razvija se, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je globalno utjecajna – provučen je i niz pojedinačnih tema koje Plenkovićeva administracija nastoji gurnuti u prvi plan do lipnja 2020.

Najvećim dijelom radi se o nastavku započetih projekata i politika, kojima će se nastojati dati pozornost. Tako se najavljuje nastaviti s daljnjim produbljivanju bankovne unije i raspravom o uspostavi Europskog sustava osiguranja depozita, te rješavanju problema nenaplativih kredita. Izdvaja se u programu i najava prilagođavanja postojećih poreznih pravila uvjetima globalizacije i digitalizacije, kako bi se "pošteno i pravedno oporezivala novonastala vrijednost ondje gdje se stvara".

Uz jači sustav nadzora nad granicama EU Hrvatska će nastaviti i rad na uspostavi okvira za zajednički europski sustav azila. U planu je i dovršetak pregovora o europskom fondu za prilagodbu globalizaciji, u kontekstu tržišta rada i demografskih izazova.

Poseban naglasak se planira dati usklađivanju industrijske strategije i zahtjeva digitalnog doba, s fokusom na doprinos područja istraživanja i svemira napretku i jačanju gospodarstva i finaliziranje okvira za zajednička ulaganja EU u ta područja.

Pokrenut će se i raspravu o "cirkulaciji mozgova" i privlačenju talenata iz cijeloga svijeta, a jedan od konkretnijih koraka bit će i uspostava europskog turističkog brenda za zajedničku promociju na dalekim tržištima.