Krediti stanovništvu na kraju rujna iznosili su 130,1 milijardu kuna što je nominalno za 6,1 posto više u usporedbi s istim lanjskim mjesecom, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Pozitivne godišnje stope rasta kreditiranja stanovništva traju neprekidno od rujna 2017. godine.

Prema podacima na osnovi transakcija (koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana) rast plasmana sektoru stanovništva zadržao se u rujnu na 7 posto, koliko je iznosio i u kolovozu. Promatra li se valutna struktura, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništva zadržao se u rujnu na 54 posto što upućuje na povećanu sklonost zaduživanja u kunama u uvjetima niskih kamatnih stopa.

Podsjetimo, udio kunskih kredita, koji su na kraju kolovoza iznosili 16,5 milijardi kuna (mjesečni rast za 0,4 posto te godišnji 9,9 posto), porastao je na 30 posto s 28 posto u kolovozu 2018. Krediti uz valutnu komponentu krajem kolovoza bili su na razini 38,7 milijardi kuna (rast 0,3 posto na mjesečnoj i 2 posto na godišnjoj razini). Kunski krediti stanovništvu krajem rujna iznosili su 70,1 milijardu kuna kuna te je uz godišnji rast za 11,4 posto nastavljen trend pozitivnih godišnjih stopa koji traje od 2013. godine.

Ukupni devizni krediti stanovništvu i krediti uz valutnu klauzulu krajem rujna iznosili su 60 milijardi kuna te su na godišnjoj razini porasli za 0,6 posto. Prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najveći udio od 42,4 posto odnosi se na stambene kredite koji su krajem rujna iznosili 55,2 milijarde kuna. Pozitivne stope rasta kreditiranja koje traju već dvije godine potvrđuju oporavak kreditne aktivnosti u segmentu stanovništva.

Prema komentaru analitičara na kolovoške podatke, ovakva kretanja rezultat su povoljnih kretanja na tržištu rada, poput rasta plaća i zaposlenosti, u okruženju niskih troškova financiranja uz  i dalje visoke razine potrošačkog optimizma. Do kraja godine kreditna aktivnost banaka trebala bi nastaviti rasti.