Europske zemlje izvezle su više od 1,6 milijuna tona maslinovog ulja u 2018. godini u vrijednosti 5,7 milijardi eura od čega je gotovo dvije trećine, odnosno milijun tona, završilo na stolovima kupaca drugih zemalja članica, najnoviji su podaci Eurostata. U usporedbi s 2013. izvoz maslinovog ulja porastao je za čak 15 posto.

Uvoz 1,2 milijuna tona

Istovremeno, Europska unija uvezla je 1,2 milijuna tona maslina vrijednih 3,9 milijardi eura od čega glavnina, 85 posto, otpada na druge članice Unije, a vrijednost uvezenog ulja 10 posto je veća nego prije pet godina. Iako je i Hrvatska jedna od mediteranskih zemalja u kojoj je maslinarstvo poljoprivredna grana, za gotovo 99 posto svog izvezenog ulja van Unije zaslužne su tek četiri zemlje, Španjolska, Italija, Portugal i Grčka.

Španjolska je rekorderka koja je prošle godine van Unije izvezla više od polovice ukupne europske proizvodnje, ukupno 301.400 tona ili 52 posto ukupnog izvoza (izvan Unije). Slijedi Italija s 191.000 tona (33%), Portugal s 56.000 tona (10%) te Grčka s 20.600 tona (4%).

Kao što smo nedavno pisali, u Hrvatskoj je u posljednjih desetak godina prosjek 41,5 tisuća hektolitara maslinovog ulja. Proizvodnja varira od 10.000 hektolitara za slabije rodne godine, do 55.000 hektolitara tijekom dobrih i rodnih sezona. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u 2018. godini na domaće tržište uvezeno je 4100 tona maslinovog ulja vrijednog 15,3 milijuna eura i to najviše iz Španjolske, Italije i Francuske. Istovremeno, domaći maslinari izvezli su 289 tona ulja vrijednog 2,6 milijuna eura na tržišta susjedne Slovenije, Bosne i Hercegovine te Italije.

Trećina preko Atlantika

Više od trećine europskog izvoza maslinovog ulja odlazi preko Atlantika. Na tržište Sjedinjenih Američkih Država izveze se 203.000 tona ulja što čini 35 posto izvoza izvan granica Europske unije.

Slijedi tržište Brazila s 65.000 tona, odnosno 11 posto ukupnog izvoza, potom Dalekog istoka; u Japan se izveze 52.000 tona (9%), u Kinu 35.000 tona (6%), Kanadu 31.000 tona (5%) te Australiju 29.000 tona (5%).v

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost