Mate Rimac, poduzetnik čija tvrtka slovi za jednu od perjanica inovativnosti u nas, nezadovoljan je što se prema financijskim servisima, uključujući i podatke Fine, i dalje ponavlja pogrešna slika razine prosječne plaće u njegovim Rimac automobilima.

Ona je oko 12.000 kuna, a ne 4600 koliko proizlazi iz podataka koji ne uvažavaju specifičnosti knjiženja plaća zaposlenih na istraživanju i razvoju, u R&D-u koji u tvrtkama poput njegove čine značajan dio ukupno zaposlenih. Ukratko, do nesporazuma dolazi zbog “greške sustava” koja se očituje u tome što se neto i/li bruto plaće zaposlenih na R&D aktivnostima ispravno knjiže na nematerijalnu imovinu, kao trošak investicije odnosno izdaci za razvoj, a to se ne prepoznaje kod prikazivanja prosječnih plaća od strane Fine i drugih servisa.

To, kaže, tvrtkama koje mnogo ulažu u R&D izaziva štetu jer stvara pogrešnu sliku kod poslovnih partnera, a ona djeluje nemotivirajuće mladima pri zapošljavanju. Rimac pritom podcrtava i da se te plaće isplaćuju na potpuno isti način u smislu nameta i doprinosa kao i sve druge. U vezi s tim “legacy problemom” više je puta razgovarao s nadležnim institucijama, a na nj opet upozorava je još nije otklonjen.

Ako je suditi prema primjeru Rimac automobila, i kod drugih inovativnih kompanija s naglašenom orijentacijom na R&D (posebice ‘mlađih’) visina prosječne plaće je podcijenjena.

Iako je Hrvatska prema izdvajanjima za R&D na ljestvici EU prilično nisko, ona se ipak povećavaju.

Prema prošli tjedan objavljenim podacima DZS-a, na istraživačko-razvojnu djelatnost lani je utrošeno 3,7 milijardi kuna, što je 17,8% više nego godinu prije i predstavlja 0,97% BDP-a.

Od ukupnih sredstava za IR na ulaganja poslovnog sektora odnosi se gotovo polovica (48%), a u strukturi tih izdataka najveći dio – čak 68,9 posto ili oko 2,55 milijardi – otpada upravo na troškove rada i naknada zaposlenima. Na IR-u je lani ukupno radilo 21.226 osoba (+8,2%), podjednako žena i muškaraca.

Kako se rad na istraživanju i razvoju može obavljati puno radno vrijeme ili biti dodatna djelatnost, radi realnog prikaza stvarnog angažmana zaposlenih na IR-u norme međunarodne statistike koriste ekvivalent pune zaposlenosti, a tako mjereno u Hrvatskoj je na IR-u u 2018. bilo (puno) zaposleno 13.029 osoba.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?