U globalnoj medijskoj prehrani 21. stoljeća pojavio se i razvija fenomen aktivnog izbjegavanja vijesti.

Novi Reuters Digital News Report donosi dokaze o zabrinjavajućim razmjerima tog trenda, ali i ističe Hrvatsku kao globalnog lidera u aktivnom izbjegavanju vijesti.  Hrvatska će tako sigurno pobuditi zanimanje struke – kako to da je ovaj fenomen najizraženiji na našoj medijskoj sceni? Inače, Reutersovo istraživanje jedno je od najvažnijih redovnih analiza  trendova u dinamičnom području medijskih navika korisnika. 

Reuters Digital Report pokazao je kako u Hrvatskoj više od pedeset posto aktivnih korisnika izbjegava vijesti u bilo kojem obliku, što je najviši postotak među tridesetak analiziranih država. Prate nas Turska, Grčka, Bugarska, Argentina, Čile, SAD i tako dalje. Istraživanje pokazuje kako broj ljudi koji izbjegavaju vijesti kontinuirano raste. Kao glavni razlog izbjegavanja vijesti ispitanici navode to da im vijesti narušavaju raspoloženje i pojačavaju osjećaj bespomoćnosti.

Nadalje, rezultati za Hrvatsku pokazuju da ljudi, između ostalog, izbjegavaju vijesti jer ih smatraju pretjerano negativnim. Dr. Marijana Grbeša na Twitteru navodi kako je trend aktivnog izbjegavanja "deprimirajući učinak neumoljive negativnosti medijskog izvještavanja, medijskog populizma i tabloidizacije".  Promjene medijskih navika krenule su od samih korisnika, a u kontekstu tih promjena Jay Rosen (2012) navodi kako danas više ne postoje publike, već "ljudi nekoć poznati kao publike". 

Od razvoja novih medijskih navika korisnika najmanje koristi imat će 'nacionalne' medijske scene u kojima će se medijske publike teško dati uključiti u bilo kakve javne rasprave koje nemaju izravan učinak na kvalitetu života i bezbrižnost pojedinca.  Kontinuirano širenje medijske panike, destrukcija i maltretiranje trivijalnostima sve manje se isplati jer publike napuštaju takvo okruženje i odlaze, a s njima odlaze i oglašivači. Preostaje samo intenzivna promocija državnih institucija iliti stara dobra propaganda. 

Što to znači za slobodu  medija i kvalitetu novinarstva u Hrvatskoj, ali i globalno, izlišno je i govoriti.  Važno je istaknuti kako nacionalni distributeri vijesti, koji su kapitulirali pred negativnim trendovima, nažalost, danas nemaju odgovor na ovu zabrinjavajuću medijsku i društvenu dijagnozu. U tom kontekstu puno bolje prolaze globalni, popularni mediji poput BuzzFeeda, lako štivo, online shopping usluge i različite platforme. Zasad, kako stvari na medijskom tržištu stoje jedina perspektiva medijima bit će plaćeni sadržaji i sponzorske injekcije državnih institucija. A tada možemo reći zbogom  novinarstvu kakvog smo znali.