Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj u listopadu je smanjen za 1,4 boda u odnosu na prethodni mjesec, na 113,3 boda. U rujnu je bio poskočio za puna četiri boda, pokazuje redovno mjesečno izvješće Eurostata.

Najviše su u listopadu pogoršana očekivanja u industriji, čiji je indeks pao za 2,9 bodova, na 5,3 boda.

Optimizam u uslužnom sektoru i među potrošačima ostao je gotovo nepromijenjen u usporedbi s mjesecom ranije, s obzirom na pad pripadajućih indeksa za po 0,1 bod, na 24,8 odnosno minus 3,5 bodova.

Izrazitije je, pak, poboljšano raspoloženje u građevinarstvu, što se očituje u porastu indeksa za šest bodova, na 21,8 bodova.

Poboljšana je i klima u sektoru maloprodaje, čiji je indeks porastao za 1,3 boda, na 12,9 bodova.

Nastavak silaznog trenda u EU

Na razini Europske unije ESI je u listopadu pao za 0,9 bodova, na 99 bodova, kliznuvši ispod dugoročnog prosjeka iskazanog u vrijednosti od 100 bodova. Time je nastavljen trend pogoršanja, započet u lipnju, pokazuje najnovije izvješće.

Najviše je optimizam splasnuo u sektoru maloprodaje, što se očituje u padu indeksa za 2,1 bod.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Zamjetan pad očekivanja zabilježen je i u sektoru usluga, uz pad indeksa za 1,5 bodova. Raspoloženje među potrošačima također je pogoršano, što se očituje u padu indeksa za 0,9 bodova.

Raspoloženje je pak znatnije poboljšano u građevinarstvu, čiji je indeks porastao za 1,4 boda, dok je u industriji ostalo gotovo nepromijenjeno.

Među vodećim gospodarstvima EU-a koja nisu u eurozoni, poljski je ESI oštro smanjen, za 1,9 bodova. Njegov je pad najvećim dijelom anuliran snažnim poboljšanjem ozračja u Velikoj Britaniji, čiji je ESI uvećan za 1,8 bodova.

Dodatno pogoršano i raspoloženje u eurozoni

Indeks ESI u eurozoni pao je u listopadu za 0,9 bodova, na 100,8 bodova. Bilježi tako pogoršanje drugi mjesec zaredom.

Očekivanja su pogoršana u svim promatranim sektorima izuzev građevinarstva, koje je bilježilo izrazitije poboljšanje, iskazano u rastu indeksa za 1,3 boda.

Najviše je splasnuo optimizam među potrošačima i u maloprodaji, što se očituje u padu odgovarajućih indeksa za 1,1 odnosno 0,9 bodova.

U industriji i uslužnom sektoru pad očekivanja bio je blaži, očitujući se u klizanju indeksa za 0,6 odnosno 0,5 bodova.

U vodećim je gospodarstvima eurozone ESI ostao više-manje nepromijenjen, uz izuzetak Španjolske, gdje je oštro smanjen, za puna tri boda. U Njemačkoj je skliznuo za 0,2 boda a u Francuskoj za 0,1 bod, dok je u Italiji uvećan za 0,1 a u Nizozemskoj za 0,2 boda.

Odvojeno izvješće EK pokazalo je pak blago poboljšanje poslovne klime u eurozoni, uz rast pripadajućeg indeksa poslovne klime BCI za 0,04 boda, na minus 0,19 bodova.

Pritom su zamjetno poboljšane ocjene menadžera o proizvodnji u proteklom razdoblju ali i o izvoznim narudžbama, premda u manjoj mjeri. Protuteža su bila pogoršana očekivanja proizvodnje u predstojećem razdoblju dok su ona o stanju zaliha gotovih proizvoda i knjigama ukupnih narudžbi bila nepromijenjena, utvrdili su u Komisiji.