Žičara Sljeme u planovima gradske uprave, sudeći prema izvršenju proračuna za prvih šest mjeseci 2019., ima prioritet pred vrtićima, cestama, pothodnicima i zelenim površinama.
Sredstva planirana za nju višestruko su premašena, a umjesto asfalta rupe na cestama popunile su jesenje kiše, piše Vedran Brkulj za tportal.
Žičara Sljeme, koja se radi punom parom, pojela je u prvih šest mjeseci 2019. novac koji se trebao potrošiti na zagrebačke ceste pune rupa i slabo osvijetljene pothodnike u poluruševnom stanju, a bolje nisu prošle ni javne površine na kojima nije dopušten promet, kao ni zelene površine i građevine u funkciji javne namjene.
Sredstva planirana za nju višestruko su premašena, a umjesto asfalta rupe na cestama popunile su jesenje kiše, piše Vedran Brkulj za tportal.
Žičara Sljeme, koja se radi punom parom, pojela je u prvih šest mjeseci 2019. novac koji se trebao potrošiti na zagrebačke ceste pune rupa i slabo osvijetljene pothodnike u poluruševnom stanju, a bolje nisu prošle ni javne površine na kojima nije dopušten promet, kao ni zelene površine i građevine u funkciji javne namjene.
Naime, kako pokazuje izvještaj o izvršenju proračuna za prvo polugodište u dijelu koji se odnosi na Program komunalne infrastrukture, ove godine za žičaru je planirano 29 milijuna, a samo u prvih šest mjeseci potrošeno je 107,3 milijuna kuna.
Istovremeno, za nerazvrstane ceste planirano je 135,2 milijuna, realizirano je 21,8 milijuna, a bolje nisu prošle ni javne površine na kojima nije dopušten promet i zelene površine za koje je planirano 82 milijuna, no izvršeno je tek 10,1 milijun kuna…
Najgore je stanje s modernizacijom pothodnika, za koje je bilo predviđeno 16 milijuna kuna, no realizirano je okruglo nula, a s nulom je zaključilo i reciklažno dvorište u Donjoj Dubravi, za koje je bilo predviđeno 200.000 kuna.
Upravo pitanje žičare na sjednici Gradske skupštine zakazane za 23. listopada ponovno će otvoriti Tomislav Stojak, zastupnik HNS-a koji je putem Facebooka upozorio na neracionalno i neodgovorno planiranje proračuna te upravljanje javnim financijama, uz dodatak da ove godine nije bilo rebalansa proračuna.
Među kapitalnim ulaganjima u objekte društvenih djelatnosti najlošije su prošle predškolske ustanove. Za njih je u ovoj godini planirano 11,8 milijuna kuna, a u prvih šest mjeseci realizirane su tek 542 tisuće kuna, piše tportal.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu