S ulaskom u EU slobodne zone kod nas su izgubile na atraktivnosti, jer su poduzetnici koji su poslovali na njihovu području ostali bez prednosti i posebnog carinskog i poreznog tretmana.

Zone su nakon prijelaznog razdoblja ostale zanimljive uglavnom samo onima koji posluju s "trećim" zemljama. Nekoć najveća Slobodna zona Varaždin ugašena je 2016., a sada u službenoj evidenciji Hrvatska još uvijek ima 11 zona, međutim, od toga života ima samo u njih osam.  Dvije su slobodne zone koje su osnovale županije, Splitsko-dalmatinska i Krapinsko-zagorska, u postupcima likvidacije, koji u oba slučaja još uvijek traju, dok je Slobodna zona Kukuljanovo i nakon dugog niza godina još uvijek bez ikakvih aktivnosti.

Inače, Splitsko-dalmatinska i zona Kukuljanovo površinski su najveće, neusporedivo s ostalima – prva se prostire na više od dva milijuna četvornih metara, a druga na milijun. Aktivnosti, kako je vidljivo iz izvješća o poslovanju koje se odvija u slobodnim zonama, a koje je usvojila Vlada na jučerašnjoj sjednici, trenutno se odvijaju življe u lučkim zonama u Puli, Splitu, Rijeci i Pločama, u kojima je ukupno gledajući nešto manji broj korisnika, ali one ostvaruju veći prihod i više ulažu, a i bitno su profitabilnije poslovali od onih u zonama na kopnu.

U svim zonama u prošloj godini bilo je 89 korisnika, a te tvrtke ostvarile su prihod od 1,97 milijardi kuna. Taj rezultat poboljšan je u odnosu na prethodnu godinu za oko 9 posto, međutim to je daleko od nekadašnjih poslovnih ostvarenja. Promijenjena je i struktura djelatnosti, jer prije ulaska u EU dominirala proizvodna djelatnost, a najviše su bile zastupljene metaloprerađivačka i industrija tekstila, te proizvodnja autodijelova, dok danas prevladavaju skladištenje i prateće usluge, te trgovina, a manje od trećine poduzetnika bavi se proizvodnjom.

Od svih slobodnih zona, ona u Zagrebu, na Jankomiru, broji najviše poduzetnika, ukupno 24, no ona ipak nije lider po ostvarenim prihodima. U zoni Osijek ostvarena je gotovo četvrtina prihoda u slobodnim zonama, više od 476 milijuna kuna, a neznatno manje, 464 milijuna, bilježe poduzetnici u zoni Ploče. Zagrebačka slobodna zona je ujedno i po svim kriterijima imala slabiji rezultat na godišnjoj razini.

Promatrano po broju zaposlenih kod poduzetnika u zonama, prednjače ponovno one u lukama. Prvak je Rijeka u kojoj je zaposleno 830, te Ploče sa 692 radnika, a u svim zonama ukupno je nešto manje od 2900 radnih mjesta.  Više od milijardu kuna uprihodovano je kroz izvoz, uključujući i prodaju na europskom tržištu, no kod većine zona prevladavaju kao najvažnija tržišta Kine, Švicarske, Srbije i BiH, a od EU-zemalja prevladavaju Italija, Austrija, Slovenija i Poljska.

Hrvatska je inače još uvijek EU lider po broju aktivnih slobodnih zona. Ukupno ih je na području Unije 82, uključujući i naše, a jedine članice koje ih nemaju su Austrija, Belgija, Irska, Nizozemska, Slovačka i Švedska. A dok u Hrvatskoj slobodne zone gube privlačnost, ponajviše zbog kompliciranih administrativnih procedura, vođenja evidencija ulaza robe, vozila i ljudi na području zona, te kontrola, posljednjih godina broj zona u EU je povećan, jer su po jednu otvorile Mađarska, Cipar i Ujedinjeno Kraljevstvo. A kada se ostvare najavljena gašenja, više od nas slobodnih zona imat će samo Litva. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost